Na livanjskoj Gorici, prostoru koji već stoljećima čuva duhovnu i kulturnu jezgru grada, posljednjih mjeseci nastaje nova cjelina koja će snažno obilježiti vjerski, ali i turistički identitet Livna – Križni put koji povezuje samostansku crkvu s grobljem sv. Mihovila. Nedjeljna šetnja tim prostorom danas nije samo prolazak kroz prirodu i povijest, nego i susret s umjetnošću, simbolikom i tišinom koja poziva na razmišljanje.
Samostanska crkva – srce Livna
Franjevački samostan na Gorici, zajedno s crkvom sv. Petra i Pavla, predstavlja jedno od najvažnijih duhovnih središta u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Današnji kompleks oblikovan je kroz 19. i početak 20. stoljeća, ali franjevačka prisutnost u gradu Livnu je mnogo starija i seže u srednji vijek kada je uz obali rijeke Bistrice postojao franjevački samostan sv. Ivana Krstitelja, spaljen i razrušen vjerojatno prilikom osmanskih osvajanja Livna koncem XV stoljeća.
Današnja samostanska crkva, građena od 1854. do 1906. godine, trobrodna je bazilika monumentalnih proporcija, projektirana u duhu historicizma, uz sudjelovanje poznatih arhitekata poput Josipa Vancaša.
Ovdje franjevci djeluju stoljećima, ne samo kao duhovni pastiri nego i kao nositelji kulture, obrazovanja i identiteta livanjskog kraja. Samostan Gorica osnovan je 1859. godine, ali franjevačka prisutnost u Livnu znatno je starija.
Uz crkvu djeluje i franjevački muzej te bogata knjižnica, čime Gorica nije samo vjersko, nego i kulturno središte Livna.
Groblje sv. Mihovila – mjesto pamćenja i identiteta
Na uzvisni iznad samostana nalazi se groblje sv. Mihovila, jedno od najvažnijih livanjskih grobalja. Utemeljeno u 19. stoljeću, ono je mjesto gdje su pokopani brojni franjevci, svećenici, ali i istaknuti građani Livna.
Među grobovima nalaze se nadgrobni spomenici poznatih franjevaca poput dr. fra Mihovila Sučića i fra Anđela Kaića, kao i slikara Gabrijela Jurkića te drugih znamenitih Livnjaka koji su ostavili dubok trag u vjerskom i kulturnom životu ovog kraja.
Groblje nije samo prostor tišine i molitve, nego i svojevrsna otvorena knjiga povijesti Livna – mjesto gdje se čitaju generacije, sudbine i kontinuitet jednog naroda.
Novi Križni put – spoj duhovnosti i suvremene umjetnosti
Najnoviji i najznačajniji zahvat na Gorici upravo je izgradnja Križnog puta, projekta koji je započeo krajem 2024. godine i koji je danas u završnoj fazi.
Staza Križnog puta započinje simboličnim ulazom označenim natpisom „Kalvarija“ i blago se uspinje od samostanske crkve prema groblju sv. Mihovila.
Posebnu vrijednost ovom projektu daju umjetničke postaje koje izrađuju trojica akademskih kipara Ilija Skočibušić, Ante Jurkić i Dejan Pranjković.
Njihova djela izvedena su u kombinaciji betona i bronce, čime se postiže trajnost, ali i snažan vizualni dojam.
Već postavljene postaje – poput „Isus osuđen na smrt“, „Isus pada pod križem“ ili „Šimun Cirenac pomaže Isusu“ – odišu simbolikom i emocijom, često interpretiranom kroz suvremeni umjetnički izraz.
Zanimljivo je da završne postaje ne završavaju smrću, nego donose i motiv uskrsnuća, čime cijeli prostor dobiva dodatnu teološku dubinu i poruku nade.
Projekt uključuje i modernu infrastrukturu – rasvjetu, razglas i videonadzor – čime je prostor prilagođen većem broju posjetitelja i hodočasnika.
Planirani završetak radova predviđen je tijekom 2026. godine, a već sada ovaj Križni put ostavlja snažan dojam na posjetitelje i vjernike.
Šetnja koja postaje doživljaj
Proći ovom stazom danas znači proći kroz tri razine iskustva:
- Povijesnu – od srednjovjekovnih početaka franjevaca do suvremenog Livna
- Duhovnu – kroz postaje Kristove muke koje pozivaju na osobno promišljanje
- Estetsku – kroz suvremenu sakralnu umjetnost uklopljenu u prirodni ambijent
U nekoliko stotina metara susreću se stoljeća povijesti, umjetnost i vjera.
Gorica u Livnu danas dobiva novu dimenziju. Križni put nije samo pobožnost, nego projekt koji objedinjuje duhovnost, umjetnost i prostor. A nedjeljna šetnja tim putem? Ona više nije samo šetnja. Ona postaje susret – s poviješću, vjerom i samim sobom.
