BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kulturni horizont - ECPv6.15.20//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://kulturnihorizont.com
X-WR-CALDESC:Događaji za Kulturni horizont
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250424T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250615T190000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250417T180624Z
LAST-MODIFIED:20250516T080854Z
UID:10000139-1745521200-1750014000@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Izložba tradicijskih predmeta Sejseni - Djevojački miraz
DESCRIPTION:Izložba pod nazivom Sejseni-Djevojački miraz koja će se održati  u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica –Livno je druga izložba povodom  tridesetogodišnjeg jubileja osnivanja muzeja. Tom prigodom bit će predstavljena bogata kulturno povijesna baština s kraja 19. i  20. stoljeća  koja objedinjuje svadbene običaje  s  tradicijskim tekstilnim rukotvorstvom.  Tradicijske predmete   koje promoviramo kroz običaj  dovoženje mladenkina ruha predstavljaju  skup vrijednosti i običaja sadržanih u povijesnom pamćenju našeg naroda\, što svakom od nas\, ali i našem gradu\, daje jedinstveni kulturni identitet.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/izlozba-tradicijskih-predmeta-sejseni-djevojacki-miraz/
LOCATION:Franjevački muzej i galerija Gorica Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/04/5200dea5-6632-453d-b528-e241c451fedb.jpg
ORGANIZER;CN="Franjeva%C4%8Dki muzej i galerija Gorica Livno":MAILTO:info@fmgg-livno.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250423T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250423T213000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250417T090033Z
LAST-MODIFIED:20250417T090033Z
UID:10000136-1745436600-1745443800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Animirani film KRALJ NAD KRALJEVIMA
DESCRIPTION:Otac pripovijeda svom sinu najveću priču ikada ispričanu\, a ono što započinje kao priča pred spavanje\, postaje putovanje koje mijenja život. Kroz živopisnu maštu\, dječak hoda uz Isusa\, svjedočeći Njegovim čudima\, suočavajući se s Njegovim kušnjama i razumijevajući Njegovu konačnu žrtvu. Kralj kraljeva poziva nas da ponovno otkrijemo trajnu moć nade\, ljubavi i otkupljenja kroz oči djeteta.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/animirani-film-kralj-nad-kraljevima/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/04/490816478_995216846078298_1635920141695941809_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250422T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250422T200000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250420T205804Z
LAST-MODIFIED:20250420T205804Z
UID:10000140-1745348400-1745352000@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Predavanje: Marulićeva Judita: neprolazna baština
DESCRIPTION:Dan hrvatske knjigeČast nam je pozvati vas povodom Dana hrvatske knjige na predavanje “Marulićeva Judita: neprolazna baština” profesorice Ljubice Ivančić i na natjecanje u čitanju Marulićevih djela u kojem sudjeluju naši srednjoškolci. Danom hrvatske knjige obilježavamo izdavanje prvog umjetničkog epa ispjevanog na hrvatskom jeziku. Djelo “Judita” svjedok je višestoljetne hrvatske umjetničke autentičnosti i jedna od najstarijih škrinja hrvatskog jezika. Ovim događajem želimo obilježiti važan dan u našoj povijesti\, ali i prenijeti ljubav prema starijoj hrvatskoj književnosti mlađim naraštajima. Vidimo se u utorak\, 22. travnja u 19 h u dvorani Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/predavanje-maruliceva-judita-neprolazna-bastina/
LOCATION:Franjevački muzej Tomislavgrad\, Trg fra Mije Čuića 2\, Tomislavgrad\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/04/490828562_1028281969401950_3980065729369574549_n.jpg
ORGANIZER;CN="Ogranak Matice hrvatske u Tomislavgradu":MAILTO:ogranakmh.tg@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250413
DTEND;VALUE=DATE:20250424
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20241125T225321Z
LAST-MODIFIED:20241125T225321Z
UID:10000006-1744502400-1745452799@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Dani obrane Livna
DESCRIPTION:
URL:https://kulturnihorizont.com/event/dani-obrane-livna/
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2024/11/obrana-Livno-Rujani.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250410T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250410T210000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250331T193605Z
LAST-MODIFIED:20250331T193605Z
UID:10000132-1744313400-1744318800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Monodrama "Bio sam tamo"
DESCRIPTION:Monodrama „BIO SAM TAMO“ autorski projekt glumca Pere Eranovića utemeljen po motivima romana „Tunika“ Loyda C. Douglasa. \nRiječ je o potresnom svjedočanstvu rimskog centuriona Marcela Galija koji po dolasku u Galileju dobiva svoj prvi zadatak: organizirati smaknuće mjesnog revolucionara poznatog po brojnim čudesima\, a čiju tuniku osvaja na kocki.Marcel svoju priču gradi na promjenama koje u njemu izaziva Galilejčeva krvava tunika. On kao ateist odbija pridodavati ikakva nadnaravna svojstva komadu tkanine\, ali uranjajući sve dublje u priču Velikog petka\, shvaća da u sobi nije sam. \nKroz ispovijest o političkim spletkama\, izdaji te utjecaju krvožedne rulje Marcel Galije provodi publiku kroz mučne scene suđenja\, kažnjavanja i smrti kao možebitnog klimaksa. Publika tako postaje zbor prikaza koje s njim živopisno dijele traumu toga događaja\, ne sluteći u tome svoju pravu ulogu.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/monodrama-bio-sam-tamo/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/487444917_982655434001106_1563830133585726034_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250405T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250405T210000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250401T104610Z
LAST-MODIFIED:20250401T104610Z
UID:10000135-1743879600-1743886800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Bajramski koncert u Livnu
DESCRIPTION:Poštovani sugrađani\,BZK Preporod Livno\, tradicionalno organizira bajramske koncerte\, te Vas sa radošću pozivamo na Bajramski koncert povodom obilježavanja Ramazanskog Bajrama u subotu 05.04.2025. u 19:00h.Gosti: BZK Preporod Busovača
URL:https://kulturnihorizont.com/event/bajramski-koncert-u-livnu/
LOCATION:BZK Preporod Livno\, Kalajdžinica b.b.\, Livno\, 80101\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/04/487444786_977620657869021_6202599567218273902_n.jpg
ORGANIZER;CN="BZK 'Preporod' Livno":MAILTO:bzkpreporodlivno@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250404T170000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250404T180000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250401T104216Z
LAST-MODIFIED:20250401T104216Z
UID:10000134-1743786000-1743789600@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Koncert komorne glazbe
DESCRIPTION:Naš koncert komorne glazbe podijelili smo u dva dijela donoseći vam raznolik i pažljivo odabran program. Pridružite nam se u četvrtak i petak i uživajte s nama.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/koncert-komorne-glazbe-2/
LOCATION:Osnovna glazbena škola Franjo S. Vilhar Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/04/487364516_1131650235432047_7006698955443036730_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250403T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250403T190000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250401T103948Z
LAST-MODIFIED:20250401T103948Z
UID:10000133-1743703200-1743706800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Koncert komorne glazbe
DESCRIPTION:Naš koncert komorne glazbe podijelili smo u dva dijela donoseći vam raznolik i pažljivo odabran program. Pridružite nam se u četvrtak i petak i uživajte s nama.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/koncert-komorne-glazbe/
LOCATION:Osnovna glazbena škola Franjo S. Vilhar Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/04/487364516_1131650235432047_7006698955443036730_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250322T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250322T220000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250314T134543Z
LAST-MODIFIED:20250314T134543Z
UID:10000123-1742670000-1742680800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Inkluzivna modna revija "mogu\, znam\, hoću"
DESCRIPTION:
URL:https://kulturnihorizont.com/event/inkluzivna-modna-revija-mogu-znam-hocu/
LOCATION:Udruga “Put u život” – PUŽ Livno\, Žabljak\, Livno\, 80101\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/481813994_948747190796956_3602453916855093962_n.jpg
ORGANIZER;CN="Udruga 'Put u %C5%BEivot' - PU%C5%BD Livno":MAILTO:udrugapuzlivno@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250322T120000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250322T140000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250320T223218Z
LAST-MODIFIED:20250320T223522Z
UID:10000131-1742644800-1742652000@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Škola šaha HKD Napredak Livno
DESCRIPTION:Djecu uglavnom ne zanima šah\, osim možda onog iz crtića Alisa u Zemlji Čudesa u kojem su šahovske figure žive i se uvijek nešto događa.\n\n\nAko ste se zapitali je li vaše dijete dobar kandidat za šah\, odgovor je DA!\n\n\nZa šah nisu potrebna nikakva predznanja ili iznimne intelektualne sposobnosti. Potrebna je dobra volja i želja za otkrivanjem nečeg novog. Nije tajna da su djeca najznatiželjnija bića na svijetu\, stoga im toga zasigurno ne nedostaje.\nU partiji šaha mogu uživati apsolutno svi\, bez obzira na spol ili dob. Odavno već i vrapci na grani znaju da se uz šah mogu usvojiti brojne vrline i kognitivne vještine\, iznimno bitne za pravilan dječji razvoj.\n\n\nSvi benefiti igre šaha za djecu:\n• Šah je sport i igra za svako dijete\, bez obzira na njegovo zdravlje i fizičke sposobnosti.\n• Idealan je kao priprema predškolskog djeteta za odlazak u školu jer razvija sve potrebne vještine.\n• Osim strateškog razmišljanja i koncentracije\, potiče kreativnost i maštu.\n• Odlična je vježba djetetovog strpljenja na kojem treba raditi od najranije dobi.\n• Kao i u svakoj igri\, i u šahu postoje pravila koje djeca trebaju naučiti poštovati kako bi obe strane uživale u partiji.\n• Uz šah\, djeca imaju priliku samostalno donositi odluke i razmišljati koji će njihov idući potez u igri biti bez pomoći roditelja.\n• Pobjeda u šahu pozitivno utječe na djetetovo samopouzdanje.\nNakon što je veliki broj zainteresirane djece na Novogodišnjem šahovskom turniru pokazao kako šah u Livnu svakako ima svijetlu budućnost\, šahovska sekcija HKD Napredak Livno odlučila je pozvati sve zainteresirane za školu šaha u subotu\, 22.03.2025. u Sali za sastanke u PTC Forum u podne ( 12.00h).\n\n\nŠkola je prvotno namijenjena djeci\, ali svi uzrasti su dobrodošli i besplatno je.\n\n\nPredavači/učitelji su vrsni livanjski šahisti.\n\n\nDodatne informacije na broj: 063 495 355.\n\n\nS nestrpljenjem očekujemo buduće šahovske prvake!
URL:https://kulturnihorizont.com/event/skola-saha-hkd-napredak-livno/
LOCATION:PTC Forum\, Splitska b.b.\, Livno\, 80101\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/273123437_126610013213629_3559520588764304976_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250321T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250321T190000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250314T135214Z
LAST-MODIFIED:20250314T135214Z
UID:10000124-1742580000-1742583600@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Predstavljanje knjige Ante Brajka Anteka “Krajobrazi duše”
DESCRIPTION:U organizaciji Matice hrvatska\, ogranak Matice hrvatske u Tomislavgradu 21. ožujka s početkom u 18h održati će se predstavljanje knjige “Krajobrazi duše” autora Ante Brajka Anteka. \nPredstavljači ove knjige su ; Marija Pavković Baković\, Krešimir Tabak\, Mate Kelava i Mate Kovačević. Voditelj programa je Hrvoje Spajić. Glazbena podrška uz samog autora su i Mirna Drmić\, Hrvoje Spajić\, Ivan Spajić\, te klapa Sveti Jeronim. U literaturnom dijelu očekuju vas Leonarda Cerovac i Marko Drmić. Predstavljanje se održava u Matici hrvatska\, Dvorana Jure Petričevića\, Strossmayerov trg 4 u Zagrebu. \nSvi ste dobrodošli!
URL:https://kulturnihorizont.com/event/predstavljanje-knjige-ante-brajka-anteka-krajobrazi-duse/
LOCATION:Matica hrvatska\, Strossmayerov trg 4\, Zagreb\, 10000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/image0.jpeg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250320
DTEND;VALUE=DATE:20250321
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250320T220209Z
LAST-MODIFIED:20250320T220209Z
UID:10000125-1742428800-1742515199@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Vladimir Džanko (20. 3. 1932. - 29. 8. 2018.)
DESCRIPTION:Vladimir Džanko\, slikar (Mladeškovci kraj Glamoča\, 20. III. 1932). Malu maturu položio u Livnu 1948\, Državnu školu za slikarstvo i umjetne zanate završio u Sarajevu 1953 (B. Subotić). Neko vrijeme radio kao scenograf u Narodnom pozorištu u Banjoj Luci te predavao u gimnaziji u Tuzli. Diplomirao na Akademiji primenjene umetnosti u Beogradu 1962 (V. Grdan – slikarstvo\, M. Zlamalik – plakat\, I. Tabaković – keramika). God. 1963. dolazi u Osijek\, gdje je do 1967. scenograf u HNK\, potom likovni pedagog\, od 1978. voditelj kolegija za predškolski odgoj na Pedagoškom fakultetu i od 1992. ravnatelj Galerije likovnih umjetnosti. — Najčešće slika uljem\, akvarelom i pastelom\, radi crteže olovkom i perom. U početnoj je fazi pod znatnim utjecajem akademije\, s izraženom linearnošću u oblikovanju slike. U Osijeku i u slavonskom podneblju taj utjecaj pomalo slabi. Iako rodom iz kamenita kraja\, Dž. se suživljuje s nizinskim krajolikom te slika slavonski pejzaž (šume\, polja\, vode) na intimistički način\, u lakoj rasvjeti na dalekim horizontima ili u oblačju. Prikazuje i kuće\, osobito seljačka dvorišta. Kompoziciju gradi tonovima boje (pretežito tamnozelene\, smeđe i sive)\, a potez mu je kista često brz\, leteći\, što slikama daje osobnu notu i draž trepetljivosti. Nasuprot idiličnu plenerizmu ranijih pejzaža\, njegove ratne vedute Osijeka (akvareli iz 1991) imaju obilježja ekspresivnoga kolorizma: ratna je kataklizma predočena u srazu snažno crvenih i plavih tonova i difuznoj strukturi motiva. Bavi se i ilustriranjem književnih djela. Samostalno je izlagao u Osijeku (1963–64\, 1966–67\, 1969\, 1976–77\, 1980\, 1982\, 1986\, 1988\, 1991)\, Našicama (1969)\, Vinkovcima (1975)\, Göteborgu (1977\, s I. Hermanom)\, Dubrovniku (1984)\, Đakovu (1987) i Nersingenu u Njemačkoj (1989). Sudjelovao na izložbama podružnice ULUH-a (HDLU-a) za Slavoniju (od 1966)\, na Bijenalu Slavonaca (od 1967)\, izložbama baranjske (od 1975) i iločke likovne kolonije (od 1977)\, izložbama Slavonski pejzaž XIX. i XX. stoljeća (Osijek 1976)\, Suvremeni osječki slikari i kipari (Osijek i Brantford u Kanadi 1977)\, Osječki ratni atelijer (Köln 1992) i dr. — God. 1970. dobio je Nagradu grada Osijeka za slikarstvo. \nVladimir Džanko\, Motiv iz Karlovca\, ulje na platnu\, 2005.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/vladimir-dzanko-20-3-1932-29-8-2018/2025-03-20/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/dzanko1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250317T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250317T203000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250314T133602Z
LAST-MODIFIED:20250314T133602Z
UID:10000122-1742239800-1742243400@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Predstava "Djelidba" u Livnu
DESCRIPTION:Kada je Skender Kulenović napisao komediju “Djelidba” neposredno nakon Drugog svjetskog rata i u samim začecima “bratstva i jedinstva”\, predstava je na premijeri izviždana i nakon toga zabranjena\, kažu povijesni izvori.\nIspostavilo se da je Skender Kulenović bio vizionar jer se njegova “Djelidba” događa i danas\, a redatelj Ales Kurt smatra da će se događati i ubuduće\, s obzirom da se radnja događa u BiH nakon “Petog svjetskog rata”\, a njeni protagonisti i dalje čekaju donatorsku pomoć\, dok unaprijed kuju tajne planove kako da iz toga izvuku najveću osobnu korist.\nU predstavi igraju Livanjka Gordana Boban\, Vanesa Glođo\, Sabit Sejdinović\, Amar Selimović\, Senad Alihodžić\, Davor Golubović\, Dina Mušanović\, Elma Juković\, Amar Čustović i Enes Kozličić.\n\n\nUlaznice možete nabaviti u tajništvu Narodnog sveučilišta Livno svakim radnim danom do 12:00h i na blagajni sat vremena prije samog početka predstave.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/predstava-djelidba-u-livnu/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/481258976_964502899149693_6965457577785704990_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250303
DTEND;VALUE=DATE:20250304
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250302T183730Z
LAST-MODIFIED:20250302T183855Z
UID:10000117-1740960000-1741046399@kulturnihorizont.com
SUMMARY:dr. fra Mihovil Sučić (26. 6. 1820. - 3. 3. 1865.)
DESCRIPTION:Dr. fra Mihovil Sučić\, krsnim imenom Stjepan\, rođen je 26. lipnja 1820. godine\nu Livnu od roditelja Petra Sučića i majke Ruže rođene Gelić iz Šujice. Osnovno\nobrazovanje stekao je u Livnu. Budući da je izrazio želju postati svećenikom\nredovnikom\, upućen je u Fojnicu na dalje školovanje. Primljen je u novicijat 14. srpnja\n1837. godine. Nakon završenog novicijata u Fojnici 1838. odlazi u Veneciju na\nfilozofsko-teološki studij. Za svećenika je zaređen 1843. godine. \nNakon završenog studija filozofije i teologije u Veneciji\, fra Mihovil\ntijekom 1845. godine dobiva dopuštenje crkvenih i redovničkih vlasti za studiranje\nmedicine i kirurgije u Padovi. Studij medicine i kirurgije završava 1851. godine.\nPotom se vraća u Bosnu gdje se posebice posvećuje apostolatu medicine\,\nobavljajući medicinsku praksu karitativno\, udruženo sa svojim franjevačkim\nposlanjem. Tako je istodobno bio članom svekolikog franjevačkog bratstva\, a i\nčlanom univerzalnog liječničkog bratstva koje neprekinuto traje otkako se liječništvo\nzačelo\, preko Hipokratove liječničke deontologije do današnjih dana. \nIzgleda da se po povratku u Bosnu fra Mihovil uglavnom bavio liječništvom\, a\nmanje pastoralnim radom. Jedan kroničar bilježi: “Teško je i pojmiti što sve morade\npretrpjeti u obavljanju liječničke službe dr. fra Mihovil. Nije bilo fijakera ni željeznica\,\nnego torbu s kirurškim instrumentima na rame i štap u ruke pa je tako obilazio sela i\ngradove svuda svoju izvanrednu vještinu pokazujući. Bolesnik\, čim bi čuo da dr. fra\nMijo hećim /kako su ga u narodu popularno zvali/ dolazi\, odmah bi se sretnim osjetio\,\nznao je da mu dolazi vješti i ljubežljivi liječnik\, koji ne traži svoju korist\, nego jedino\nozdravljanje bolesnika”. O njegovom umijeću i savjesti pričalo se po Bosni. \nKrajem veljače 1865. godine bi pozvan u Šujicu da pomogne pri porodu jednoj\nmuslimanki. Pomoć je bila djelotvorna\, majka i dijete spašeni su. Ako je vjerovati\nnarodnoj predaji\, fra Mihovil je tu pacijenticu porodio carskim rezom. Međutim\, sati i\nsati pješačenja\, surova i nemilosrdna zima\, te zdravlje koje je već bilo narušeno\nučinili su svoje. Fra Mihovil je obolio od teške upale pluća i umro u Livnu 3. ožujka\n1865. Imao je samo 45 godina. \nPokopan je na livanjskom groblju Gorica\, a njegov velebni nadgrobni\nspomenik podigoše livanjski franjevci tri godine nakon njegove smrti. Golemi kameni\nblok\, 3\,5 m visok križ\, sarkofag 3\,80 dug i 1\,5 m širok i 1\,90 visok\, dominira grobljem.\nNa spomeniku piše: “Žertva ljubavi krstjanske\, pade 3. ožujka 1865. V. C:O:\nMIHOVIL SUČIĆ\, rođen u Livnu\, red S.O. FRANJE\, naučitelj ljekarstva i ranarstva\ndobi 45”. Nešto niže: “KOMU zafalna bratja redovnici zgroznim suzam staviše\nspomenik ovaj 1868”. Ispod toga “Dovuče iz Žabljaka obitelj Ivana MIHALJEVIĆA iz\nZagoričana\, spomocju obitelji Mate MIHALJEVIĆA iz Potočana na 28 volovah”. \nPovijest liječništva u Bosni\, uz ljekaruše kojima su se bavili bosanski franjevci\,\nobilježena je i likom fra Mihovila Sučića. Dr. fra Mihovil Sučić\, liječnik i teolog\, u svom\nje liječničkom djelovanju primjenjivao suvremene metode liječenja\, služio se\nsuvremenom medicinskom literaturom i instrumentarijem u izoliranim bosanskim\nvrletima. Analizirajući njegovo liječničko djelovanje\, može se reći da je fra Mihovil\nSučić\, liječnik i kirurg\, u bosansko-hercegovačkoj zdravstvenoj zaštiti načinio\nprekretnicu\, budući da je on zdravstvenu zaštitu podigao na znanstvenu razinu.\nUnatoč teškim i nemirnim vremenima u kojima je živio i djelovao dr. fra Mihovil Sučić\,\nvremenima ispunjenim nepovjerenjem i podjelama\, s jasnom granicom između\npojedinih naroda i vjera\, on je istraživač koji je vođen radoznalošću\, koji je spreman\nna profesionalni izazov\, koji se upušta u nove zahvate\, koji liječi i pomaže svim\nbolesnicima bez obzira na njihovu vjeru\, spol ili socijalni status. \nU livanjskom Franjevačkom muzeju i galeriji kao trajna i draga uspomena na\ntog u svom poslu neumorna liječnika i kirurga čuvaju se: kožna torba sa zubarskim\ninstrumentima\, apotekarskom vagom\, žljebastom sondom\, iglama za punkciju i\nnoževima; zatim kirurški instrumenti\, anatomski atlas iz 1838. godine i 60 tomova\nstručnih knjiga na latinskom i talijanskom jeziku.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/dr-fra-mihovil-sucic-26-6-1820-3-3-1865/2025-03-03/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/03/2002-bista-dr-fra-mihovil-sucic-naslovnica.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250227T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250227T203000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250225T202200Z
LAST-MODIFIED:20250225T202200Z
UID:10000116-1740684600-1740688200@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
DESCRIPTION:Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine 2025. godine\, BZK “Preporod” Livno organizira tradicionalnu Svečanu akademiju.Svečana akademija će se održati u četvrtak\, 27. veljače\, u 19:30 sati u Velikoj sali BZK “Preporod” Livno.U programu sudjeluju: \nHrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Dinara”Učenici Osnovne muzičke škole “Franjo Serafin Vilhar” LivnoMustafa OmerikaBZK “Preporod” Livno \nGost Akademije: prof. dr. Šaćir FilandraPozivamo sve građane i građanke Livna i regije da zajedno obilježimo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!Svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine želimo sretan Dan nezavisnosti!
URL:https://kulturnihorizont.com/event/dan-nezavisnosti-bosne-i-hercegovine/
LOCATION:BZK Preporod Livno\, Kalajdžinica b.b.\, Livno\, 80101\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/Dan-nezavisnosti-BiH-2025.jpg
ORGANIZER;CN="BZK 'Preporod' Livno":MAILTO:bzkpreporodlivno@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250225
DTEND;VALUE=DATE:20250226
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250225T201505Z
LAST-MODIFIED:20250225T201505Z
UID:10000110-1740441600-1740527999@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Mato Kaić (8. 10. 1885. - 25. 2. 1967.)
DESCRIPTION:Mato Kaić rođen je 8. listopada 1885. godine u uglednoj obitelji livanjskoga trgovca Ante Kaića. U rodnome Livnu stekao je osnovnu naobrazbu\, potom školovanje nastavlja u Nadbiskupskoj velikoj gimnaziji u Travniku (1896./1899). Nakon treće godine vraća se u Livno gdje uspješno završava četvrti razred Trgovačke škole šk. god. 1900./1901. \nFotografsku kameru nabavio je najkasnije 1902. godine u Beču i u ranoj mladosti se počinje baviti fotografijom. Najstarija sačuvana fotografija Kaićeva opusa datirana je upravo 1902. i čuva se u Arhivu Franjevačkoga samostana na Gorici. Od tada pa do očeve smrti 1913. nesputan obvezama i zanesen umjetnošću često putuje\, objektivom istražuje i snima dotad neviđene krajolike\, znalački ih bilježi kamerom i otima od zaborava. Upravo u tom razdoblju nastaju prekrasni\, sad već zaboravljeni prizori iz okolice Rijeke Dubrovačke (Sustjepana\, gradske luke …)\, Splite i splitske gradske luke\, Bačvica\, Peristila\, prizori s piljaricama na splitskom Voćnom trgu te Sinjske alke. K tomu treba dodati i mnoštvo urbanih i ruralnih livanjskih motiva i brojne portrete i autoportrete.\nNakon nagle očeve smrti krajem 1913. Kaić preuzima dio obiteljskih obveza i usmjerava interese na gospodarenje pilanom koju je unaprijedio suvremenom turbinom. Ni tada fotografiju ne zanemaruje\, naprotiv tada nastaju prekrasne fotografije Kupreškog i Livanjskog polja\, Malovana\, Rilića i usputnih krajobraza. Desetak godina kasnije\, kupovinom imanja uz rijeku Žabljak kraj Livna\, započinje treća Kaićeva životna faza. Na imanju se bavi voćarstvom i povrtlarstvom koristeći pritom suvremene tehnike navodnjavanja poznate u susjednim razvijenim zemljama onodobne Europe. Kaićeva postignuća u voćarstvu i povrtlarstvu polovinom tridesetih godina XX. st. bilježe splitski dnevnici kao što je Jadranski dnevnik (1934.\, 1935.)\, a Hrvatski glasnik\, 1940. zabilježio je da Kaić posjeduje lijep voćnjak do 600 voćaka. Neke od Kaićevih fotografija ovjekovječile su trenutke nastale na njegovu imanju kao npr. Berba graha na Matinu podu. Uz iznimnu folklornu i dokumentarističku vrijednost ovaj svjetlopis je s druge strane svojevrstan pečat Kaićeva fotografskog stvaralaštva. Prema riječima Kaićeve kćeri Vojislave to je posljednja fotografija koju je njezin otac snimio 1938. na svojem imanju u Žabljaku. Kaić je umro 25. veljače 1967. godine u 82. godini života. Pokopan je na groblju sv. Petra u Rapovinama kod Livna.\nAko je suditi prema baštinjenim fotografijama\, možemo reći da je\, poglavito u mlađim danima\, često putovao\, susretao mnoge ljude\, a s nekima je iz toga vremena ostao vezan trajnim prijateljstvom. Osobito je njegovao prijateljstvo s Gabrielom Jurkićem s kojim su ga vezali rodni grad\, rano djetinjstvo\, školske klupe i ljubav prema umjetnosti. \nKaićevu bogatu ostavštinu od 327 negativa\, pozitiva i djapozitiva na staklu darovala je 2007. Franjevačkome muzeju i galeriji Gorica – Livno njegova kći Vojislava Voja. Od tog broja 33 dijapozitiva su u boji. Ranijih godina Voja je svojem rođaku Ivi Kaiću darovala 50 očevih staklenih ploča\, koji je za potrebe izložbe ustupio digitalne zapise svih ploča i ostavio ih u trajno vlasništvo FMGG – Livno. Osim staklenih ploča u muzeju se čuva i Kaićeva kamera\, fotografska oprema i dio stručne literature. Sudeći prema sačuvanoj opremi i priboru te kompletima periodike o umijeću fotografiranja educirao se na izvorima.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/mato-kaic-8-10-1885-25-2-1967/2025-02-25/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/mato-kajic1905.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250225
DTEND;VALUE=DATE:20250226
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250225T200228Z
LAST-MODIFIED:20250225T200228Z
UID:10000104-1740441600-1740527999@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Gabrijel Jurkić (24. 3. 1886. - 25. 2. 1974.)
DESCRIPTION:Gabrijel Jurkić\, rođen je u Livnu\, 24. ožujka 1886. godine od oca Ante i majke Luce. Osnovnu školu završava u rodnom gradu i upisuje Trgovačku školu\, a zatim 1902. u Srednju tehničku školu u Sarajevu\, koju uskoro napušta da bi se posvetio slikarstvu. 1908/09. 1908/09. upisuje se na bečku likovnu akademiju\, gdje je odmah prebačen na četvrto godište općeg slikarskog odjela u klasu Aloisa Deluge. 1909/11. pohađa specijalku Kazimira Pochwalskog i izučava segment “Studij umjetnosti bosanske historije”. \nNakon bečkih studija vraća se u Sarajevo\, priprema prve samostalne izložbe (1911)\, u Sarajevu (Društveni dom) i Zagrebu (Umjetnički paviljon). Nakon gotovo pola stoljeća provedena u Sarajevu vraća se u Livno\, u skromni atelje franjevačkog samostana na Gorici\, gdje živi sa suprugom Štefom. Umro je 25. veljače 1974. godine i sahranjen je na groblju sv. Mihovila na Gorici – Livno\, \nO DJELU GABRIJELA JURKIĆA: \nOd početka Jurkićevo djelo je u kontinuitetu prožeto blagošću i poetičnošću njegove prirode\, iako ga najprije prikazuju kao “jednog od najvećih i najosebujnijih ličnosti čitavog perioda” (1911-21.)\, a zatim ga potiskuju na marginu kao “skromnog slikara svog kraja\, arhajske jednostavnosti gledanja”. Činjenica je da je Jurkić svojim djelom i osobnošću uvijek bio u suprotnosti sa strastvenošću i borbenošću avangarde. Slučajnost ili sudbina odredila je njegovo slikarsko školovanje u akademskom Beču. \nNjegovo prvo slikarsko razdoblje nakon studija ispunjeno je romantičarskim raspoloženjem\, inspiriran je krajolicima (Kod ovaca\, Marina I)\, a karakterizira ga i niz izvrsnih portreta gdje uspijeva duboko proniknuti u biće sebi dragih i bliskih ljudi i tako ih približiti i samom promatraču (Moja majka\, Fra Eugen). \nOd dvadesetih godina Jurkić se oslobađa akademskog usmjerenja\, postaje impresionistički slobodan\, koristi se poentilističkom tehnikom slikanja\, uvodi više svjetla na platno (kao da ga je oslobodio iz pukotine\, jer ono je od početka prisutno). Slika efekte svjetla i bijele boje (Impresija\, Snježna idila)\, otvarajući širok spektar boja (Dvije sestre u suncu). Kako je sam rekao dotaknuo je svijet koji nema granica. \nU svojoj možemo reći trećoj slikarskoj fazi\, Gabrijel slika bosanske krajolike\, uspijevajući dočarati atmosferu određenog trenutka\, na bezvremenski način. Religioznost u njegovom djelu odražava se upravo kroz slikanje prirode\, a ne kroz religijske motive. Njemu se priroda otvorila\, tražio je ljepotu\, dakle istinu i u tome je uspio. \nUtočište i mir nalazi u ateljeu franjevačkog samostana na Gorici. Tu umire i svoje slike oporučno ostavlja samostanu\, a time i samom gradu Livnu. Godine 1995\, u prostoriji FMGG-a otvorena je galerija sa stalnim postavom slika Gabrijela Jurkića\, prema odabiru Ivice Šiška\, akademskog slikara i profesora na ALU u Zagrebu\, uz podršku ministarstva za kulturu Republike Hrvatske. \nOsim stalnog postava slika Gabrijela Jurkića\, u prostorijama samostana izložene su uz Gabrijelove i slike starih majstora\, kao i suvremenih umjetnika (Fra A. Kaić\, I. Šeremet\, Lj. Lah\, I. Šiško\,…). \nNapomena: Jurkićeve crteže pogledati u Kalendaru sv. Ante\, Franjevačka provincija Bosna Srebrene\, godina I.-XX.\, Sarajevo 1926.-1945. i u Katoličkom svijetu 1932-1941.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/gabrijel-jurkic-24-3-1886-25-2-1974/2025-02-25/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/gabrijel-jurkic-1.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250217
DTEND;VALUE=DATE:20250218
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250216T195419Z
LAST-MODIFIED:20250216T195535Z
UID:10000084-1739750400-1739836799@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Silvije Strahimir Kranjčević (17. 2. 1865. - 29. 10. 1908.)
DESCRIPTION:Silvije Strahimir Kranjčević\, hrvatski pjesnik (Senj\, 17. II. 1865 – Sarajevo\, 29. X. 1908). Zbog buntovna vladanja nije maturirao u senjskoj gimnaziji pa je potkraj 1883. dva mjeseca pohađao senjsko sjemenište\, a zatim još šest mjeseci rimski Collegium Germanicum-Hungaricum. Zahvaljujući intervenciji i stipendiji biskupa J. J. Strossmayera\, koji mu je pomogao i pri upisu na učiteljski tečaj\, riješio se neželjena svećeničkoga poziva. Nakon povratka iz Rima neko je vrijeme boravio u Zagrebu\, gdje se družio s književnicima pravaške političke orijentacije i pripremao svoju prvu zbirku Bugarkinje (1885). Budući da nije dobio učiteljsko mjesto u Senju\, 1886. otišao je službovati u Bosnu. Radio je u školama u Mostaru\, Livnu\, Bijeljini i Sarajevu. U Sarajevo\, gdje je proveo ostatak života\, stigao je 1893. na poticaj K. Hörmanna\, austrougarskog povjerenika za kulturu. Hörmann je pokrenuo književni časopis Nada\, koji je trebao biti režimskim listom na području BiH\, ali je pravi urednik bio Kranjčević\, koji je\, u devet godina koliko je Nada izlazila (1895–1903)\, stvorio najutjecajniji i\, po općem uvjerenju\, najbolji južnoslavenski književni časopis na prijelazu stoljeća. Bez nacionalne i poetičke isključivosti Kranjčević je pozivao ne samo bosanske nego i vodeće hrvatske i srpske književnike (i »mlade«\, pristaše moderne\, i »stare«\, koji su zagovarali »narodni duh« u književnosti)\, a zahvaljujući već stečenu autoritetu u tome je uglavnom i uspijevao. U Nadi je Kranjčević objavio i većinu svojih književnokritičkih napisa. Pošto se Nada ugasila\, Kranjčević je 1904. bio postavljen za ravnatelja trgovačke škole. God. 1898. objavljene su mu Izabrane pjesme\, koje su ga promovirale u vodećega hrvatskoga pjesnika. Treća zbirka Trzaji objavljena je 1902.\, a posmrtno je 1908. objavljeno i divot-izdanje Pjesama\, koje Kranjčević nije dospio prirediti. \nKritika je nepodijeljena u ocjeni da je njegov prozni opus (kratke priče Prvi honorar\, Žena\, Tko će osloboditi narod…?\, Priča iz pradavnih dana…) i nekoliko dramskih fragmenata slabije vrijednosti i potpuno zasjenjen pjesničkim ostvarenjima. Donekle se izdvaja oratorij Prvi grijeh (1893)\, objavljen kao dodatak Izabranim pjesmama\, s alegorijskim prikazom početaka ljudskoga roda\, u kojem prevladava izrazito romantizirani lik Lucifera\, skeptika i pobunjenika protiv kanoniziranih vrijednosti. Preveo je i neke Goetheove\, Heineove i Byronove pjesme te ulomak iz Shakespeareove drame Julije Cezar. \nKranjčević se kao mladi pjesnik formirao pod pretežitim utjecajem A. Šenoe i A. Harambašića u duhu dotadašnjega domoljubnoga pjesništva s obvezatnom didaktičnom funkcijom i izrazito patetičnim stilom. Poput prethodnika veličao je nacionalnu prošlost\, ali je uveo i jasnije socijalne motive (Radniku\, Plaća pravde\, Iseljenik). Nekoliko značajki pjesama iz Bugarkinja zadržao je i u potonjim zbirkama. Već od početka suvereno se služio velikim brojem oblika akcenatsko-silabičke versifikacije koja se 1870-ih ustalila u hrvatskom pjesništvu. Služio se i suvremenim (akcenatskim) prilagodbama klasičnih strofa (Radniku\, Gospodskomu Kastoru\, Ouvertura). Iz devetnaestostoljetnoga hrvatskog pjesništva\, ali i od predromantičkoga i romantičkog europskog pjesništva\, Kranjčević je naslijedio genijsku i bardsku estetiku pa lirski glas u njegovim pjesmama nastupa kao prorok koji govori u ime kolektiviteta ozbiljnim ili patetičnim tonom i preuzima njegovu patnju ili nudi viziju spasa. Budući da je redovito govorio o velikim temama\, takve su i proporcije njegovih tekstova pa su duljina stiha i opseg pjesme u skladu s dimenzijama prikazana svijeta ili titanizmom njegovih lirskih protagonista. Nakon Bugarkinja Kranjčevićevo se pjesništvo pomiče od nacionalnih problema i ideala prema univerzalnim ljudskim pitanjima (Prolaznost\, Smrti\, Misao svijeta) ili se bavi ljudskom intimom i prostorima imaginacije (Iza spuštenijeh trepavica\, Lucida intervalla\, Mramorna Venus). Ujedno u njegovu liriku sve više prodiru figure i simboli iz kršćanskog mita\, ali im Kranjčević bitno mijenja značenje s obzirom na biblijski tekst (Mojsije\, Resurrectio\, Zadnji Adam). Snažna mitska uporišta imaju ulogu kontrasta te dodatno ističu mračnu sliku suvremenosti kao izdaju i parodiju ideala ranoga kršćanstva. Nasuprot iracionalizmu vjere Kranjčević slavi ljudsku pamet i slobodnu misao (Excelsior\, Mir Vam!). Zbog svojih libertinskih nazora i skepse prema kršćanskim dogmama bio je metom stalnih napadaja katoličke kritike. \nIako je kao urednik Nade objavljivao pjesnike moderne\, od kojih je neke cijenio\, na Kranjčevića nisu bitno utjecala nova književna strujanja\, niti se njegovo pjesništvo iz Trzaja i posmrtno izdanih Pjesama značajno promijenilo s obzirom na fazu iz Izabranih pjesama. On je bio privučen nekim svjetonazorskim usmjerenjima iz druge polovice XIX. st. (libertinizmom\, pozitivizmom i darvinizmom) koji su našli mjesta u njegovu djelu\, ali se faktura njegovih tekstova nije mijenjala\, jer je ostao privržen tradicionalnom učenju o pjesmi kao harmoničnoj cjelini. Uzvišen stil\, patos i jake slike na stilskoj razini te narativnost (redovito u impersonalnome modusu) i deskriptivnost u organizaciji iskaza ostale su temeljnim odrednicama pjesama o univerzalnim problemima ljudske egzistencije\, smislu povijesti\, tiraniji ili društvenoj nepravdi. Kranjčevićevo pjesništvo doživjelo je definitivno priznanje i potpunije razumijevanje nakon II. svjetskog rata. Danas se općenito smatra najvećim devetnaestostoljetnim pjesnikom i mostom prema pjesništvu moderne\, kojemu ipak nije pripadao. Nije bio eksperimentator ni na razini forme (prihvatio je oblike koji su i prije njega postojali u domaćoj tradiciji)\, ni u pogledu stilske postave teksta (zadržao je retorički patos i alegoriju kao glavno sredstvo značenjskoga širenja teksta)\, ni na motivskoj razini\, ali je rasponom svojih tema nadmašio sve što je do tada postojalo na hrvatskoj pjesničkoj sceni. On je sinteza puta koji je hrvatsko pjesništvo prešlo u XIX. st. i ujedno njegovo bitno prekoračenje. Reinterpretacija mita\, titanizam lirskih protagonista i dimenzije njihove pobune protiv svih negativnosti u zbilji\, s jedne strane\, kao i tretman pjesničke imaginacije kao sposobnosti koja otvara prostor poetske vizije\, s druge strane\, čine ga prvim hrvatskim radikalnim romantičarom u europskom smislu i istodobno prvim velikim domaćim socijalnim pjesnikom. \nKranjčević\, Silvije Strahimir. Hrvatska enciklopedija\, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža\, 2013. – 2025. Pristupljeno 16.2.2025. https://www.enciklopedija.hr/clanak/kranjcevic-silvije-strahimir 
URL:https://kulturnihorizont.com/event/1297/2025-02-17/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/a5f0bacc6f07635dac7d.jpeg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250216
DTEND;VALUE=DATE:20250217
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250216T192029Z
LAST-MODIFIED:20250216T192125Z
UID:10000078-1739664000-1739750399@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Augustin Miletić (16. 2. 1763. - 18. 7. 1831.)
DESCRIPTION:Fra Augustin Miletić rođen je u Fojnici 16. veljače 1763. Osnovno obrazovanje stekao je u fojničkom samostanu kod fra Ive Skočibušića. Franjevački habit obukao je 1779.\, da bi nakon godine novicijata pohađao gimnaziju u Grazu. Studij filozofije i teologije nastavio je u Italiji. Položivši ispite za profesora\, postao je predavačem na teološkim učilištima u Bresciji i Padovi.Nakon što je 1802. apostolski vikar fra Grgo Ilijić Varešanin zatražio sebi pomoćnika i nasljednika\, Sveta Stolica odabrala je fra Augustina Miletića. Za biskupa je zaređen 12. lipnja iste godine u samostanskoj crkvi sv. Franje u Padovi. Svoju službu u Bosni preuzima sredinom 1804. godine. Rezidencija mu je bila u fojničkom samostanu.Nakon što je 1813. biskup Ilijić umro\, u potpunosti ga na mjestu apostolskog vikara nasljeđuje fra Augustin Miletić. Nesređene političke prilike i kuga nisu spriječile Miletića da se istakne kao vrlo revan biskup. Gotovo svake treće godine obilazio je župe u Vikarijatu poučavajući svećenike i vjernike te dijeleći sakramente\, osobito potvrdu. Nakon svake vizitacije slao bi u Rim izvještaj Kongregaciji za širenje vjere. Uputio je više od dvadeset pastoralnih poslanica puku i svećenstvu\, a veoma je zaslužan i za unapređenje školstva\, ne samo u samostanima nego i izvan njih.Uz niz pastirskih poslanica fra Augustin je napisao i tri katehetska djela među kojima je najvažnije “Istomacegne stvari potribitii nauka karstjanskoga”. Na jednostavan način u obliku pitanja i odgovora on puku tumači osnove kršćanske vjere i morala.Miletić je posebno poticao puk da štuje Presveto Srce Isusovo i Blaženu Djevicu Mariju. Naučio ih je mnoge molitve od kojih je dosta i danas u pučkoj uporabi. Utvrdio je pučke pobožnosti puta križa\, blagoslova polja\, a na poseban način oblikovao je pobožnost blagoslova s Presvetim Oltarskim Sakramentom mladom nedjeljom. Smatra se da je napisao pjesme “Na planinu Kalvarije” i “Ponizno se teb’ klanjamo” te molitvu “Skrušenim srcem”. Sa sigurnošću se može reći da u oblikovanju tradicionalne pobožnosti bosanskog puka koju danas vidimo biskup Miletić ima velike zasluge.Svako jutro\, pretječući zoru\, odlazio je prvi u crkvu i žarko molio. Često bi znao za vrijeme pučkih misa boraviti među pukom kako bi im pokazao kako treba pobožno sudjelovati na svetoj misi. Ispovijedao se svake subote i uoči svetkovina. Post je smatrao vrlo bitnim za redovničku stegu tako da ga je vrlo često prakticirao\, a dosta puta živio bi samo o kruhu i vodi.Umro je na pastoralnom pohodu župi Vidoši 18. srpnja 1831. Pokopan je na groblju u Rapovinama kraj Livna. Zahvalan puk nakon njegove smrti hodočastio je na njegov grob moleći mu se i čineći zavjete te zazivajući njegov zagovor\, a fra Lovro Karaula\, njegov tajnik o njemu kaže: “Prija će gavran obilit\, nego će Miletićevo ime u našem narodu umrit”. Posmrtni ostaci preneseni su 1881. godine u samostansku crkvu na Goricu kraj Livna\, gdje se i danas nalaze na ulazu\, pod koromFra Augustin Miletić\, kojega je puk smatrao svetim\, danas je nažalost gotovo zaboravljen. \nFranjevačka prisutnost u Bosni
URL:https://kulturnihorizont.com/event/augustin-miletic-16-2-1763-18-7-1831/2025-02-16/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/462505898_2848907671944334_3036798237474931623_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250202T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250202T220000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250131T112900Z
LAST-MODIFIED:20250131T112932Z
UID:10000072-1738519200-1738533600@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Humanitarna filmska večer u Glamoču
DESCRIPTION:U nedjelju\, 2. veljače 2025. godine učenici Srednje škole “Tin Ujević” Glamoč organiziraju humanitarnu filmsku večer za Hašima Omeragića\, mladića s čijom smo pričom sigurno svi upoznati i kojem je potrebna naša pomoć.\n\n\nPridružite nam se i podržite našu humanitarnu filmsku večer u kojoj ćemo prikazati film za djecu Coco i velika tajna s početkom u 18:00 h i film Nedodirljivi s početkom u 20:30 sati.\n\n\nCijena ulaznica je 5 KM\, a svi skupljeni prilozi idu za liječenje našeg Hašima!
URL:https://kulturnihorizont.com/event/humanitarna-filmska-vecer-u-glamocu/
LOCATION:Dom kulture Glamoč\, Glamoč
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/475116118_634170635795673_6851203759129351095_n.jpg
ORGANIZER;CN="Srednja %C5%A1kola 'Tin Ujevi%C4%87' Glamo%C4%8D":MAILTO:ssglamoc@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250202T160000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250202T170000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250202T124449Z
LAST-MODIFIED:20250202T124611Z
UID:10000074-1738512000-1738515600@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Humanitarni koncert "Hercegovina za Afriku"
DESCRIPTION:Misionari iz Hercegovine već desetljećima djeluju na području Afrike. \nSve češće imamo primjere gdje se svećenicima koji su u misijama pridružuju mladi iz Hercegovine koji svojim radom u Africi doprinose projektima koji imaju za cilj izgradnju lokalnih zajednica koje će imati osnovne uvjete za život. \nJedna od tih mladih je Marija Zorka Vasilj iz Međugorja koja je zadnjih skoro godinu dana provela u Africi u misiji koju vodi fra Ivica Perić. \nSve ono što je doživjela u Africi cijelo to vrijeme Mariju Zorku Vasilj je toliko dojmilo da je odlučila prilikom povratka u Hercegovinu pokrenuti humanitarni projekt koji ima za cilj uvelike doprinijeti misiji Mwakapandula i djeci na tome području. \nMarija Zorka Vasilj u suradnji sa svojim prijateljima planira održavanje četiri humanitarna koncerta od kojih će prihod biti usmjeren na izgradnju škole. \nKoncerti će se održati u Mostaru\, Međugorju\, Posušju i Livnu\, a projektu se već pridružio veliki broj ljudi koji je prepoznao plemenitost ove ideje. \nKoncert u Mostaru planiran je za 30. siječanj u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u 20 sati. \nU dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju 31. siječnja u 20 sati će se održati drugi koncert\, dok će se dan poslije u Posušju u kinodvorani u 19 sati održati treći koncert. \nLivno će biti domaćin četvrtog koncerta 2. veljače u dvorani Narodnog Sveučilišta s početkom u 16 sati. \nTako će u Mostaru zajedno s nama nastupati Antonija Batinić\, Josip Drinovac i fra Marin Karačić\, u Međugoju Vinko Ćemeraš\, u Posušju fra Marin Karačić i Stjepan Lach\, a u Livnu Marko Omazić i Sotto Voce. \nNa koncertima u Mostaru i Livnu pridružit će nam se mjesni dječji zborovi: dječji zbor župe Svih svetih Livno\, dječji zbor Blizanac (župa sv. Tome\, Mostar) i dječji zbor Slavuji (Katedrala). Djece Hercegovine će na ovaj način podržati djecu Afrike i kao na svakom događaju u kojem sudjelujemo\, emocije i empatije sigurno neće nedostajati\, ističe Bevanda. \n(www.jabuka.tv)
URL:https://kulturnihorizont.com/event/humanitarni-koncert-hercegovina-za-afriku/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/b7606e0d-7b8a-4272-b92b-87d1d2a89e77.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250202T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250202T170000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250202T133155Z
LAST-MODIFIED:20250202T133155Z
UID:10000076-1738483200-1738515600@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Anica Nazor (Drvar\, 2. veljače 1935.)
DESCRIPTION:Anica Nazor\, filologinja\, paleoslavistica\, paleokroatistica\, već je desetljećima jedan od najznačajnijih istraživača hrvatskoga glagoljaštva\, te\, zasigurno\, najbolji poznavatelj glagoljske tiskane knjige: inkunabulâ i starih izdanja glagoljaške Senjske (1494.-1508.) i Riječke tiskare (1530.-1531.)\, kao i cijeloga glagoljaškoga tiskarstva. Osobito je posvećena jezičnom i tekstološkom proučavanju hrvatskoglagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga\, te pripremanju i priređivanju faksimiliranih i kritičkih izdanja glagoljskih spomenika.\nAnica Nazor rodila se 2. veljače 1935. godine u Potocima (općina Drvar). Osnovnu školu završila je u Đakovu\, a realnu gimnaziju u Osijeku\, gdje je maturirala 1954. godine. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i 1959. godine diplomirala VIII. grupu nauka (hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti\, te ruski jezik i književnost). \nOd 1959. godine radi kao asistentica na Katedri za slavensku filologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru\, gdje drži nastavu iz staroslavenskoga jezika za redovite i izvanredne studente. \nU lipnju 1962. godine primljena je u Staroslavenski institut u Zagrebu\, u kojemu radi najprije kao  asistentica\, a potom stječe viša znanstvena zvanja. Doktorirala je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijom Senjski “Transit sv. Jerolima”\, g. 1508. Iste je godine postala znanstvena suradnica; godine 1971. viša znanstvena suradnica\, 1978. znanstvena savjetnica\, a 1999. godine ponovno je izabrana\, u trajno zvanje\, znanstvene savjetnice. Od 1967. do umirovljenja 2005. godine\, s prekidom od 1978. do 1986. godine\, Anica Nazor je bila ravnateljica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Godine 1977. izabrana je za člana suradnika\, a 1992. godine za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. \nDobitnica je niza nagrada\, povelja\, zahvalnica\, priznanja\, spomen-medalja. Među njima valja istaknuti Nagradu Republike Hrvatske\, s Vjekoslavom Štefanićem\, Marijom Pantelić i Biserkom Grabar\, za faksimil i kritičko izdanje Hrvojeva misala (1973.)\, Godišnju državnu nagradu RH za popularizaciju i promidžbu znanosti na području humanističkih znanosti\, za popularizaciju glagoljaške baštine (2007.)\,  Državnu nagradu za životno djelo (2012.)\, te Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. \nDr. sc. Anica Nazor je autorica brojnih znanstvenih i stručnih priloga: knjiga (faksimilirana i kritička izdanja tekstova)\, članaka\, rasprava\, enciklopedijskih i leksikonskih natuknica\, kataloga izložbi\, recenzija\, prikaza\, nekrologa i drugih priloga. \nU pripremanju faksimilâ i pretisaka\, te priređivanju kritičkih izdanja pojedinih glagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga najčešće je organizatorica i urednica izdanja\, te priređuje transliteraciju ili transkripciju tekstova\, piše popratne predgovore ili studije. \nVeć svojom prvom\, ali značajnom raspravom Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima (1963.) A. Nazor je pokazala izrazitu sklonost jezičnomu proučavanju hrvatskih glagoljskih spomenika\, jezičnomu proučavanju koje će\, uz tekstološka istraživanja hrvatske glagoljaške baštine\, ostati konstanta njezina cjelokupna znanstvenoga opusa. To je već vidljivo u njezinim sljedećim radovima tijekom 60-ih godina\, ponajprije u doktorskoj disertaciji Senjski “Transit sv. Jerolima”\, g. 1508. iz 1965. godine\, u disertaciji koju je posvetila jednomu od najznačajnijih djela hrvatskoga glagoljaškoga tiskarstva\, te nakon koje će nastaviti sustavno istraživati hrvatske glagoljske tiskane knjige. Iz toga ranoga istraživačkoga razdoblja potrebno je ponajprije istaknuti dva autoričina rada\, dva teksta koja nastavljaju i upotpunjuju njezinu disertaciju o glagoljskome Transitu sv. Jerolima\, radove značajne i za književnopovijesni studij glagoljske književnosti hrvatskoga srednjovjekovlja. U članku Dvanaesteračka legenda o svetom Jeronimu (1965.) autorica najprije kritički procjenjuje dotadašnju literaturu posvećenu toj legendi u stihu koja je dodana hrvatskomu\, senjskomu izdanju Transita sv. Jerolima iz 1508. godine (S. Ivšić\, C. Verdiani\, F. Švelec). Njezino je mišljenje da prevoditelj s talijanskoga jezika proznoga teksta Transita nije i pisac izvorne stihovane Legende o sv. Jeronimu\, koju je\, doista\, mogao napisati Marko Marulić (kako je\, svojedobno\, pretpostavio i F. Švelec). Istodobno\, na temelju jezičnih i leksičkih osobina tekstova\, autorica zaključuje da M. Marulić nije mogao\, kao autor ili koautor\, sudjelovati u prevođenju talijanskoga Transita. U drugoj\, tekstološkoj raspravi pod naslovom Senjski Transit svetoga Jerolima i njegov predložak (1969.)\, koja se tematski i sadržajno nastavlja na prethodnu\, autorica još jedanput zaključuje da Marulić nije autor hrvatskoga prijevoda Transita. Utvrđuje i direktan talijanski predložak senjskomu Transitu sv. Jerolima\, koji vidi u djelu Transito de Sancto Girolamo\, inkunabuli koju je 1487. godine u Veneciji otisnuo Annibale di Foxio iz Parme. Temi Jeronimove legende\, ovaj put u latiničnoj književnosti\, posvetit će i raspravu Još jedan latinički tekst Legende o svetom Jeronimu (1976.). Tematici toga svoga omiljena djela Senjske tiskare\, Transitu sv. Jerolima\, autorica se vraća i u novijim istraživanjima\, te u svakome prikazu izdanjâ ove tiskare\, a posvećuje mu i zasebne radove\, kao što su Volčićev prijepis “Životopisa sv. Jerolima” (1973.)\, te u novije vrijeme članci Neki pokušaji ponovnoga izdanja senjskoga Transita sv. Jerolima (1998.) i Senjski Transit svetoga Jerolima i Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika\, u kojemu ističe kako bi bilo važno da se i taj tekst\, kao i ostale glagoljske knjige otisnute u Senju 1507. i 1508. godine\, uključe u Hrvatski rječnik do Marulića\, planirani projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1999.). \nNakon doktorske disertacije i ranih radova o Transitu sv. Jerolima A. Nazor je svoja istraživanja postupno proširila i na druga djela glagoljaške Senjske tiskare\, ali usporedno i na izdanja Riječke tiskare\, pa i na cijelo glagoljaško tiskarstvo. O glagoljaškome tiskarstvu piše kulturnopovijesne i pregledne članke s kodikološkim i sadržajnim opisima pojedinih izdanja\, preglede koje tijekom vremena dopunjuje novim podacima i novim spoznajama\, te priređuje izdanja pojedinih spomenika uz popratne jezične i tekstološke studije. Iz toga najopsežnijega dijela autoričina opusa potrebno je istaknuti najznačajnije radove. Njezin Osvrt na povijest naših najstarijih štamparija (1967.) polemična je rasprava s tezama i metodom rada Zvonimira Kulundžića na problematici hrvatskih glagoljaških tiskara\, autora koji je tvrdio da je editio princeps – glagoljski Misal iz 1483. godine – otisnut u Kosinju u Lici\, te da je glagoljaška tiskara iz Kosinja prenesena u Senj\, potom u Rijeku\, minimizirajući u svakome pogledu udio ili utjecaj Venecije u tiskanju hrvatskih glagoljskih knjiga. \nPolemizirajući s njegovim tezama\, te rezimirajući dotadašnje znanstvene spoznaje o glagoljaškome tiskarstvu\, autorica je iznijela relevantne i moguće podatke o glagoljskim prvotiscima Misala iz 1483. i Brevijara iz 1491. godine\, te o pojedinim izdanjima tiskara u Senju i Rijeci. Ovu raspravu i istraživanja nastavlja članak Otvorena pitanja oko nastanka Misala iz godine 1483. (u Dodatku\, među člancima koji prate reprint Misala iz 1971.)\, te opsežna studija Kulturnopovijesno značenje izdanja glagoljske tiskare u Senju g. 1494-1508 iz iste godine\, u kojoj autorica\, na temelju dotadašnjih i vlastitih istraživanja\, daje svoj prvi potpuniji prikaz sedam izdanja glagoljaške Senjske tiskare. U njemu govori o njihovu sadržaju i o istraženim ili mogućim izvorima\, opisuje sačuvane primjerke pojedinih izdanja\, donosi podatke o prevoditeljima\, priređivačima i tiskarima\, te daje pregled jezika neliturgijskih djela tiskare. I u sljedećim godinama i desetljećima A. Nazor kontinuirano piše\, najčešće povodom obljetnica pojedinih izdanja\, o djelima Senjske tiskare: iznosi nove podatke i spoznaje\, otkriva i opisuje nove primjerke nekih izdanja\, te dopunjuje svoje prikaze i preglede i novim istraživačkim rezultatima drugih znanstvenika. Među njima valja spomenuti rad O potrebi kritičkih ili faksimiliranih izdanja senjske glagoljske tiskare\, u kojemu autorica želi potaknuti na sustavno izdavanje pretisaka i kritičkih izdanja senjskih glagoljskih knjiga\, jer su one vrijedni kulturnopovijesni\, jezični\, književni i tipografski spomenici (1975.)\, te članke Senjska Spovid općena kao izvor Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (1980.)\, U Londonu potpun primjerak senjskih Mirakula (1981.)\, Glagoljska tiskara u Senju (1994.)\, kao i brojne napise o Senjskoj tiskari u novinskome tisku. Usporedno s radom na senjskim tiskanim knjigama znanstvenica se sve više posvećuje i proučavanju i prikazivanju djelâ glagoljaške Riječke tiskare\, te osobi i radu “nacionalnoga prosvjetitelja i kulturnoga velikana” Šimuna Kožičića Benje\, modruškoga biskupa\, koji je osnovao i opremio glagoljašku tiskaru u Rijeci\, te u njoj priredio i\, uz pomoć talijanskih tiskarskih majstora\, otisnuo šest glagoljskih knjiga 1530. i 1531. godine. O radu i djelima Riječke tiskare A. Nazor je napisala niz članaka i rasprava\, počevši od članka Kožičićev bukvar iz 1964. godine\, u kojemu je osnažila i utvrdila pripadnost toga djela Kožičićevoj tiskari\, pa sve do danas\, do njezinih najnovijih radova i ponovnih izdanja Kožičićevih tekstova. \nMeđu tekstovima posvećenima radu i izdanjima njegove tiskare – liturgijskim\, priručnim i povijesnim djelima – koja\, kako je ocijenila\, svojom tiskarskom ljepotom ne zaostaju za onodobnim bogatim latinskim liturgijskim izdanjima\, osobito još valja istaknuti sintetske radove Mjesto Šimuna Kožičića u glagoljaštvu 16. stoljeća (1988.) i Kožičićeva glagoljska tiskara u Rijeci (1991.)\, a\, dakako\, i njezine uvodne članke koji prate ponovna izdanja djelâ Riječke tiskare. Na kraju ovoga prikaza o istraživanjima glagoljaškoga tiskarstva valja skrenuti posebnu pozornost na nekoliko opsežnijih sintetskih studija A. Nazor posvećenih ovoj problematici. Toj skupini radova pripadaju već naslovi Knigopečatanie glagoličeskim šriftom na territorii Horvatii (1978.)\, Tiskana glagoljska knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561.\, rad objavljen uz 500. obljetnicu prvotiska glagoljskoga Misala iz 1483. godine (1984.)\, te studija Hrvatskoglagoljske inkunabule. U povodu 500. obljetnice brevijara Blaža Baromića (1493-1993)\, u kojoj je opisana svaka od pet glagoljskih inkunabula i njihovi sačuvani primjerci (1993.). Najpotpunije tri sinteze pripadaju novijemu vremenu. Prva pod naslovom Glagoljske knjige tiskane u Senju (1494-1508) / Glagolitic Books Printed in Senj (1494-1508) još je jedan detaljan prikaz senjskih glagoljskih izdanja\, objavljen na hrvatskom i engleskom jeziku (1995.). Druga studija pod naslovom Novija izdanja starih tiskanih glagoljskih knjiga (u povodu 500. obljetnice objavljivanja glagoljskog Misala\, Senj 1494) ima dva dijela. U uvodnom je dijelu dan kratak pregled glagoljaškoga tiskarstva tijekom njegovih nekoliko različitih razdoblja: knjige tiskane od 1483. do 1561. godine u Hrvatskoj i u Veneciji\, dakle\, od prvotiska Misala do Brozićeva brevijara\, posljednje glagoljske liturgijske knjige tiskane u hrvatskoj crkvenoslavenskoj jezičnoj redakciji; rad protestantske tiskare u Njemačkoj u Urachu kraj Tübingena u drugoj polovini 16. stoljeća\, gdje je pod okom Stjepana Konzula Istranina otisnut znatan broj glagoljskih knjiga; rimsko razdoblje glagoljaškoga tiskarstva\, u okviru Propagandine tiskare i kasnije\, koje traje od 1628. do 1881. godine i koje u jezik glagoljskih liturgijskih knjiga uvodi rusku redakciju kao svojevrstan općeslavenski jezik; posljednje razdoblje\, koje pripada izdanju Misala Dragutina Parčića (koji je u pripremama imao prethodnike) iz 1893. godine (18962; 19053)\, u kojemu je obnovljena hrvatskoglagoljska jezična redakcija. U drugome dijelu studije autorica detaljno prikazuje\, od Misala iz 1483. pa nadalje\, sve glagoljske tiskane knjige koje su doživjele svoja nova\, moderna izdanja\, tj. pretisak i izdanje teksta u latiničnoj transliteraciji ili transkripciji. Treća studija pod naslovom Glagoljske tiskane knjige obrađuje tzv. “rimsko” ili “rusko” razdoblje glagoljaškoga tiskarstva 17. i 18. stoljeća (2003.). Autorica je prikazala i izdanja glagoljskih knjiga tiskanih u Veneciji (I libri glagolitici stampati a Venezia\, 1992.). \nTijekom 70-ih godina Anica Nazor započinje sa svojom drugom glavnom djelatnošću\, s priređivanjem i izdavanjem glagoljskih rukopisa i starih tiskanih knjiga. U suradnji s drugim znanstvenicima\, najčešće iz Staroslavenskoga instituta\, priređuje\, transliterira ili transkribira glagoljske tekstove\, piše članke\, predgovore ili pogovore za pretiske i kritička izdanja glagoljskih spomenika. U prvome razdoblju riječ je o rukopisima\, o izdanjima dvaju vrlo značajnih glagoljskih liturgijskih kodeksa: o faksimilu u boji posve vjernu originalu i o kritičkome izdanju Misala splitskoga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića\, koji je nastao oko 1404. godine\, najljepšega iluminiranoga kodeksa hrvatskoglagoljske liturgijske književnosti (Ljubljana\, Mladinska knjiga; Graz\, Akademische Druck-u. Verlagsanstalt; Zagreb\, Staroslavenski institut\, 1973.) i o faksimilu Drugoga novljanskoga brevijara iz 1495. godine (Zagreb\, Staroslavenski institut – Turistkomerc\, 1977.). U suradnji s kolegicama u Staroslavenskome institutu\, Marijom Pantelić i Biserkom Grabar\, pod vodstvom i uredništvom Vjekoslava Štefanića\, A. Nazor u drugoj knjizi izdanja (Transkripcija i Komentar / Transcriptio et Commentarium)\, tj. u kritičkom izdanju teksta Hrvojeva misala\, uspoređuje latiničnu transliteraciju osnovnoga teksta (M. Pantelić) s misalom Vatikanski Borg. Illirico 4 (prva četvrt 14. st.) i s Misalom kneza Novaka iz 1368. godine (ortografske\, fonetske\, morfološke i leksičke varijante). U pogovoru izdanja (Appendix) piše tekst Karakteristike jezika i pisma Hrvojeva misala (str. 508-511). Faksimilirano i kritičko izdanje Hrvojeva misala dobilo je odlične ocjene u domaćoj i stranoj znanstvenoj javnosti\, a znanstvenici koji su ga priredili primili su Nagradu za znanstveni rad “Božidar Adžija” Republike Hrvatske. \nFaksimilirano izdanje Drugoga novljanskoga brevijara A. Nazor je pripremila zajedno s Marijom Pantelić i u predgovoru pod naslovom Bibliografija (str. I-XXV) donijela pregled sadržaja toga brevijara (Proprium de tempore\, Commune sanctorum\, Proprium sanctorum\, Lectiones biblicae\, Homiliae\, Sermones). Slijede izdanja\, koja je priredila ili u kojima je sudjelovala A. Nazor\, posvećena glagoljskim tiskanim djelima. Urednici Anica Nazor i Branko Fučić\, u izdanju Senjskoga muzejskoga društva Senj\, objavili su 1978. godine reprint senjske Spovidi općene iz 1496. godine\, a u zasebnoj knjižici\, koja je izašla 1979. godine\, izdanje toga glagoljskoga teksta u latiničnoj transkripciji priredila je A. Nazor. U uvodnome dijelu knjižice autorica govori o nastanku senjskoga djela – preveo ga je Senjanin Jakov Blažiolović s talijanskoga djela Confessionale generale milanskoga franjevačkoga propovjednika iz 15. stoljeća M. Carcana (možda\, s venecijanskoga izdanja iz 1490. godine koje je otisnuo Bernardino di Cori) – \, govori o grafičkim obilježjima i glavnim jezičnim karakteristikama teksta\, a izdanju dodaje i Rječnik. Godine 1981.\, ponovno u izdanju Senjskoga muzejskoga društva Senj\, isti su urednici\, A. Nazor i B. Fučić\, objavili pretisak senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine\, djelo koje su senjski svećenici Pero Jakovčić i Silvestar Bedričić preveli s talijanskoga djela Quadragesimale Roberta Caracciola\, franjevačkoga propovjednika konventualca iz 15. stoljeća. A. Nazor priredila je potom pretisak rituala ili obrednika Knjižice krsta koje je Šimun Kožičić otisnuo 1531. godine. Izdanje je popratila latiničnom transkripcijom teksta\, te uvodnim dijelom i Rječnikom (Ljubljana\, Cankarjeva založba; Zagreb\, Staroslavenski insitut\, 1984.). U povodu 500. obljetnice Prvotiska brevijara iz 1491. godine\, u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\, objavljen je 1991. godine reprint toga brevijara. A. Nazor je urednica izdanja\, a pretisak prati knjižica Prilozi s člancima A. Nazor\, Josipa Tandarića (sadržaj brevijara) i Ivana Bakmaza (analiza grafije). Prilozi su objavljeni i na njemačkome jeziku u prijevodu Johannesa Reinharta. Godine 1994. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavljuje i pretisak glagoljskoga Senjskoga misala iz 1494. godine. Izdanje su uredili Milan Moguš i Anica Nazor\, a popratne su tekstove napisali M. Moguš\, A. Nazor\, Marija Agnezija Pantelić i Frane Paro. Godine 2007.\, u izdanju Sveučilišne knjižnice Rijeka\, izlazi i reprint Kožičićeva izdanja Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov\, Rijeka\, 1531. Urednica izdanja je A. Nazor\, koja je priredila i latiničnu transkripciju glagoljskoga teksta s uvodom. Kako neki bosanski srednjovjekovni kodeksi genetski pripadaju stablu hrvatskoglagoljskih kodeksa\, A. Nazor je pomagala i u priređivanju i izdavanju bosanskih spomenika. Sa znanstvenicama Hertom Kunom i Nevenkom Gošić iz Sarajeva\, Verom Jerković iz Novoga Sada\, te s Biserkom Grabar iz Staroslavenskoga instituta radila je na faksimiliranome i kritičkome izdanju Hvalova rukopisa\, kodeksa koji je “krstjanin” Hval 1404. godine napisao za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Izdanje je uredila Herta Kuna\, a izdala Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 1986. godine. Faksimil Hvalova rukopisa ljepotom i savršenom tehnikom ne zaostaje za faksimilom Hrvojeva misala iz 1973. godine. Pred izlaskom je i latinična transliteracija Radosavljeva zbornika (Radosavljeva bosanska knjiga. Zbornik krstjanina Radosava)\, koju je\, popraćenu uvodnim dijelovima\, također priredila A. Nazor. Bosanskim rukopisima posvetila je i vrlo vrijednu studiju Rukopisi Crkve bosanske (2005.)\, kojoj je dodala i detaljan popis svih cjelovitih rukopisa i fragmenata s kodikološkim podacima i literaturom. Nakon inicijative na IV. međunarodnom slavističkom kongresu u Moskvi 1958. godine da se pristupi pripremama i izradi rječnikâ crkvenoslavenskoga jezika slavenskih redakcija\, u Staroslavenskome institutu je već 1959. godine\, pod vodstvom Josipa Hamma i Vjekoslava Štefanića\, započeo rad na kapitalnome djelu hrvatske i slavenske leksikografije\, na Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. U rad na tom projektu uključili su se svi znanstvenici u Institutu\, pa i vanjski suradnici\, a uključila se već u samim počecima i A. Nazor. Radila je najprije kao ekscerptor građe\, te obrađivač rječničkih natuknica\, a od početka izlaženja je znanstvena urednica izdanja. Rječnik se temelji na reprezentativnome korpusu od šezdesetak liturgijskih i neliturgijskih glagoljskih kodeksa i fragmenata – misala\, brevijara\, psaltira\, rituala\, zbornika – \, te pruža uvid u leksik književnih djela na hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku od 12. do 16. stoljeća. Do sada je objavljeno 14 sveščića Rječnika (1991.-2007.). U 1. svesku nalaze se uvodni tekstovi kojima su početak izlaženja Rječnika popratili glavni urednici Biserka Grabar i Franjo Većeslav Mareš\, te članica i tajnica Uredništva Ivana Mulc\, a znanstvena urednica izdanja Anica Nazor dala je detaljan prikaz izvorâ na kojima se temelji i izrađuje Rječnik s literaturom o svakome kodeksu i tekstu. Kao član Međunarodne komisije za Rječnik općeslavenskoga (crkvenoslavenskoga) jezika\, A. Nazor je dala i značajan prinos organizaciji rada na tom projektu\, te suradnji i koordinaciji s drugim centrima koji izrađuju rječnike crkvenoslavenskoga jezika slavenskih redakcija. \nA. Nazor se u svojim radovima doticala i nekih književnih tema i tekstova fabularne i poučne proze. Upozorila je\, ponajprije\, na neke slabo poznate i neproučene književne tekstove u dvama glagoljskim rukopisima (zbornicima) iz sredine 15. i s početka 17. stoljeća\, koji se danas čuvaju u Sieni (na te je zbornike skrenuo pozornost\, radeći godinama u Sieni\, Leo Košuta\, koji je Staroslavenskomu institutu poslao njihov mikrofilm). Od “sienskih” glagoljskih tekstova sama je obradila i objavila tekstove o sv. Nikoli (Još jedna glagoljska verzija legende o svetom Nikoli\, 1987.)\, o sv. Jurju (Još jedan glagoljski fragment legende o mučenju sv. Georgija\, 1989.)\, apokrifni tekst o Abrahamu (Još jedan glagoljski tekst apokrifa o Abrahamovoj smrti\, 1990.)\, te glagoljski Lucidar\, djelo nastalo prema latinskomu Elucidariju\, vrlo popularnomu kompendiju srednjovjekovnoga enciklopedijskoga znanja autora Honoriusa Augustodunensisa s početka 12. stoljeća (Prijevod “Lucidara” Honorija Augustodunensisa u glagoljskom prijepisu\, 2001.). Istomu krugu znanstvenoga interesa pripada i autoričino sudjelovanje\, s kolegama iz Staroslavenskoga instituta\, u Štefanićevoj hrestomatiji hrvatskih srednjovjekovnih tekstova Hrvatska književnost srednjega vijeka od XII. do XVI. stoljeća (1969.)\, u djelu koje je u javnosti ocijenjeno kao “prva istinska afirmacija hrvatske srednjovjekovne književnosti” i “kulturni i znanstveni događaj”. Osvrnula se i na hrvatskoglagoljske biblijske tekstove (1986; 1998.); objavila je i članak o djelima Matije Divkovića u glagoljskim rukopisima 17. i 18. stoljeća (1982.). kao trećega pisma hrvatske srednjovjekovne književnosti\, te o dobrome poznavanju hrvatske ćirilice (bosančice) među hrvatskim glagoljašima (Ćirilica u glagoljskim rukopisima\, 1985; Ćirilica i glagoljaši\, 1987; Prožimanje glagoljice i ćirilice na hrvatskom prostoru\, 2000.). \nZnanstvenica je skupljala podatke o hrvatskim glagoljskim kodeksima izvan Hrvatske (Hrvatskoglagoljski rukopisi izvan domovine\, 1980.)\, a u nekoliko je preglednih radova prikazala stanje istraženosti i izdavanja hrvatskih glagoljskih spomenika i tekstova (Poslijeratna paleoslavistika u Hrvatskoj\, 1988; Osvrt na novija proučavanja hrvatskoglagoljskih rukopisa\, 1995; Novija izdanja hrvatskih glagoljskih književnih tekstova\, 1997; Novija izdanja hrvatskih glagoljskih liturgijskih rukopisa\, 2001.). U nekoliko je navrata pisala i o Staroslavenskome institutu\, o radu i izdavačkoj djelatnosti Instituta (Staroslavenski institut “Svetozar Ritig” u Zagrebu\, 1975; Izdavačka djelatnost Staroslavenskoga instituta\, 2004.). Javljala se svojim prilozima uz obljetnice i simpozije posvećene slavenskim i hrvatskim filolozima\, kao Rajku Nahtigalu (1977.)\, Đuri Daničiću (1981.)\, Milanu Rešetaru (2005.); pisala je o biskupu J. J. Strossmayeru (Biskup Strossmayer\, papa Lav XIII. i slavenski apostoli Ćiril i Metod\, 2006.). U prikazima njihova znanstvenoga rada ili u nekrolozima pisala je o suvremenim velikim slavistima i proučavateljima hrvatske glagoljaške baštine: o Vjekoslavu Štefaniću\, Josipu Hammu\, Františeku Václavu Marešu\, Josipu Leonardu Tandariću\, Branku Fučiću. \nZnačajno djelo akademkinje Anice Nazor je i Knjiga o hrvatskoj glagoljici. “Ja slovo znajući govorim…” (Erasmus\, Zagreb\, 2008.\, priredili Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak) u kojem je na jednom mjestu sabrala sve ono najznačajnije što je dala srednjovjekovna hrvatska kultura i književnost pa je prozvana i ilustriranom enciklopedijom glagoljice. \nKao predavač\, a često i kao član organizacijskih odbora i slavističkih komiteta\, A. Nazor desetljećima sudjeluje u radu brojnih znanstvenih skupova\, od međunarodnih slavističkih kongresa do raznih drugih znanstvenih skupova i susreta\, zasjedanja Međunarodne komisije za Rječnik\, predavanja u znanstvenim institutima i na fakultetima u domovini i u inozemstvu: u Zagrebu\, Senju\, Zadru\, Rijeci\, Roču u Istri\, Dubrovniku\, Đakovu\, Puli\, Osijeku; u Moskvi\, Krakovu\, Gdanjsku\, Pragu\, Bratislavi\,Sofiji\, Varni\, Jeruzalemu\, Rimu\, Bochumu\, Erlangenu\, Beogradu\, Sarajevu\, Ljubljani\, Ohridu. \nPo naravi svoga rada i znanstvenoistraživačkoga interesa A. Nazor je ostvarila najznatniju suradnju sa znanstvenicima u slavenskim zemljama\, s ruskim\, poljskim\, češkim\, bugarskim\, makedonskim\, srpskim\, bosanskim slavistima. U slavenskim je zemljama često sudjelovala na znanstvenim skupovima\, tematskim konferencijama\, na raznim sastancima slavista\, ponajprije vezanima uz izradu rječnikâ crkvenoslavenskoga jezika slavenskih redakcija\, osobito u Pragu gdje se izrađuje i objavljuje Slovník jazyka staroslovĕnského\, koji je od početka bio poticaj i uzor Rječniku crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije Staroslavenskoga instituta.\nOrganizirala je i kao glavna urednica surađivala na izdanju i opisu glagoljskih fragmenata Ivana Berčića (čuvaju se u Sankt-Peterburgu) s ruskom znanstvenicom Svetlanom O. Vjalovom (izdavači HAZU\, Staroslavenski institut\, Ruska nacionalna biblioteka u Sankt-Peterburgu\, 2000.). Surađuje s ruskim znanstvenikom A. A. Krumingom u izradi kataloga hrvatskih glagoljskih tiskanih knjiga od 15. do 18. stoljeća\, s bosanskim znanstvenicima u izdavanju bosanskih srednjovjekovnih rukopisa.\nA. Nazor je\, kako je već spominjano\, obavila\, te i nadalje obavlja niz uredničkih poslova\, ponajprije u ponovljenim izdanjima glagoljskih tiskanih knjiga\, kao i u nekim drugim izdanjima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (knjiga Branka Fučića Glagoljski natpisi\, 1982.)\, te u izdanjima Staroslavenskoga instituta. Iznimno značenje ima njezino dugogodišnje uređivanje Slova\, časopisa Staroslavenskoga instituta. Bila je članica Uredništva Slova (br. 21\, 23 i 24)\, a kao glavna i odgovorna urednica\, tijekom triju desetljeća\, uredila je Slovo od br. 25-26 (1976.) do br. 54-55 (2006.). \nVrlo je značajno i djelovanje A. Nazor na promicanju i popularizaciji hrvatske glagoljaške baštine. Upravo je ta autoričina djelatnost osobito bogata i raznovrsna: riječ je o predavanjima na glagoljaškome području\, ali i izvan njega u hrvatskim školama i bibliotekama\, potom o prilozima i intervjuima u tisku\, o nastupima u radijskim i televizijskim emisijama\, te o pripremanju brojnih izložbi hrvatskoga glagoljaškoga naslijeđa u zemlji i u inozemstvu.\nA. Nazor godinama održava popularna predavanja na hrvatskome glagoljaškome terenu\, osobito na Ročkome bijenalu u Istri\, a posvetila se i predavanjima na seminarima za mlade\, na kojima djeca uče glagoljicu\, te se susreću s počecima hrvatske jezične i književne kulture. Među ostalim\, valja istaknuti njezino sudjelovanje u radu malih glagoljaških akademija\, kao što su Akademija “Juri Žakan” u Roču i Krčka mala staroslavenska akademija “Dr. Antun Mahnič”. Uvijek je spremna i na suradnju s profesorima hrvatskoga jezika u školama\, kao što su njezina vrata otvorena i svakomu tko želi nešto pitati i saznati o glagoljici i glagoljaštvu. Tako prihvaća i predavanja o glagoljaškoj tematici u hrvatskim školama ili na tribinama u bibliotekama. Značajni su i prilozi A. Nazor u novinskome tisku\, te nastupi u radijskim i televizijskim emisijama. Ti su njezini prilozi upoznali i najširu publiku s nekim tekovinama hrvatske glagoljaške kulture. U novinskome je tisku u nekoliko navrata upoznala javnost i s otkrićima novih glagoljskih rukopisa ili izdanja. Na Hrvatskome radiju sudjelovala je u emisijama I. i III. programa: u Obrazovnome programu\, u emisijama o književnosti\, u emisiji Dogodilo se na današnji dan\, u Forumu. Među nastupima na Hrvatskoj televiziji pamti se njezina serija od šest polusatnih emisija Glagoljska pismenost u Obrazovnome programu Televizije Zagreb (1980./1981.)\, te polusatna emisija Zagreb – riznica glagoljice u povodu istoimene izložbe 1978. godine. \nPriređivanje izložbi najstarijih hrvatskih pisanih spomenika\, glagoljskih rukopisa\, inkunabula i starih izdanja\, te pisanje katalogâ tih izložbi\, jedno su od glavnih poglavlja rada A. Nazor u promicanju i popularizaciji glagoljaške znanosti.\nNa skupljanju i odabiru građe autorica je surađivala s drugim znanstvenicima\, ali je\, što se tiče glagoljaške građe\, uvijek obavljala glavni dio\, a na prezentaciji izložaka često je surađivala i s našom poznatom slikaricom Vjerom Reiser. Nakon niza takvih izložbi u Zagrebu\, među kojima je najznačajnija izložba s katalogom Zagreb – riznica glagoljice 1978. godine (nagrađena Nagradom grada Zagreba 1979. godine) i njezin odabir spomenika glagoljaške pismenosti za izložbu Pisana riječ u Hrvatskoj (1985./1986.)\, iznimno je značajna njezina organizacija i suradnja na izložbama u inozemstvu. To su izložbe: Discovering the Glagolitic Script of Croatia u Trinity College Library u Dublinu 2001. godine i Drei Schriften – Drei Sprachen u Staatsbibliothek u Berlinu 2002. godine\, u suradnji s Josipom Bratulićem i Mirkom Tomasovićem. Berlinska izložba prenesena je 2004. godine i u Stuttgart\, Karlsruhe i Bruxelles. Sve te izložbe prate lijepi\, raskošni katalozi u kojima je dr. Anica Nazor koautorica sa svojim kolegama. \nVrlo je lijepo bibliofilsko izdanje\, knjižica Hrvatski “Očenaši” u glagoljskim rukopisima. Budi volja Tvoja (2003.) u kojemu je A. Nazor izdala tekst Očenaša iz hrvatskoglagoljskih rukopisnih misala 14. i 15. stoljeća\, a izdanje je oslikala slikarica Vjera Reiser. Temi glagoljaškoga Očenaša vraćala se i u nekoliko svojih članaka. \nDr. Anica Nazor bila je dugogodišnja ravnateljica Staroslavenskoga instituta\, od 1967. do umirovljenja 2005. godine (s prekidom od 1978. do 1986.). Tako je\, uz svoj osobni udio u znanstvenome radu Instituta\, ulagala također svoje znatne organizacijske sposobnosti u znanstvene programe i funkcioniranje cijele ustanove.\nNjezina suradnja s domaćim proučavateljima hrvatskoga glagoljaškoga naslijeđa\, njezine veze i suradnja kao ravnateljice Staroslavenskoga instituta i glavne urednice Slova sa stranim znanstvenicima\, te kontinuirano povezivanje znanstvenoistraživačke djelatnosti Staroslavenskoga instituta s inozemnim znanstvenim institucijama\, učinili su je poznatom u cijelome slavističkome svijetu.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/anica-nazor-drvar-2-veljace-1935/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/AnicaNazor-scaled-e1644245951784.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250202T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250202T170000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250202T125409Z
LAST-MODIFIED:20250202T125559Z
UID:10000075-1738483200-1738515600@kulturnihorizont.com
SUMMARY:fra Eugen Matić (Narcis Jenko) 2. 2. 1889. - 26. 7. 1918.
DESCRIPTION:Narcis Jenko\, svećenik franjevac\, pravim imenom Petar Eugen Matić do danas je ponajviše poznat i književnim povjesničarima i ljubiteljima našeg povijesnog romana po djelu Obitelj vojvode Hrvoja. \nRođen je u Livnu 2. veljače 1889.\, dobivši na krštenju ime Petar. Nakon četverogodišnje osnovne škole odlazi u Franjevačko sjemenište u Visoko\, gdje završava gimnaziju. U novicijatu uzima redovničko ime Eugen\, koje se u leksikonskim izdanjima redovito navodi kao njegovo pravo ime. Bogosloviju studira u Livnu i Sarajevu\, uključivši se ujedno u Hrvatski katolički pokret\, prijateljujući s njegovim prvacima. Za svećenika je zaređen 1911. u samostanskoj crkvi u Gorici kod Livna. Zatim je premješten u Visoko\, gdje je radio kao gimnazijski profesor. Uz to\, mnogo piše i objavljuje u Luči\, Serafinskom perivoju\, Našoj misli\, Hrvatskoj prosvjeti\, Novinama i Glasniku sv. Ante\, koji je uređivao od 1913. do 1916. \nNažalost\, počeo je pobolijevati od sušice nakon jedne teže prehlade 1909. Tuberkuloza je zahvatila i kosti. Poglavari ga najprije poslaše na liječenje u Sarajevo\, zatim u Dalmaciju\, a naposljetku u Beč\, gdje mu je 1915. bila amputirana lijeva noga. Vratio se u samostan Goricu\, gdje je “kršćanskim mirom očekivao ranu smrt”\, kako piše jedan od prvaka katoličke književnosti u prvoj polovici XX. st. i njegov prijatelj Petar Grgec. Primivši svete sakramente\, umro je 26. srpnja 1918. \nVerbum.hr  \n*** \nNarcis Jenko alias fra Eugen Matić – Bosanski Šenoa\nZa povijest književnosti je značajno da je Narcis Jenko među prvima u Bosni koncipirao pripovijetku u jednom konzistentnom autorefleksivnom obliku. Prije njegova Justina Pravdića nijedan junak bosanskohercegovačke pripovijetke nije imao takvu moć autorefleksije. \n\n\n\n\n\n\n\nU godinama Velikoga rata (1914. – 1918.) u Bosni je kulturni život bio sasvim zamro: časopisi su prestali izlaziti\, knjige su se i ranije rijetko objavljivale\, pisci i općenito pismeni ljudi\, bili su ili internirani\, ili regrutirani i poslani na ratišta\, ili su zamuknuli u iščekivanju kraja. U takvoj sumornoj atmosferi jedan mladi\, a teško bolesni franjevac\, u tišini i osami samostana na Gorici kraj Livna ispisivao je stranicu za stranicom svojih feljtona\, pripovjedaka i romana. (Malo što od toga vidio je tiskano jer je umro iste godine kad se završio rat.) Taj „bosanski Šenoa”\, kako su ga poslije nazivali (valjda zbog dva povijesna romana koja su nekad među katoličkim čitateljstvom u Bosni bila vrlo popularna: Spiritus procellarum i Obitelj vojvode Hrvoja)\, tragična je figura mladića koji je u život ušao sa zanosom „čovjeka od pera”\, a kome je sudbina kao životni krug dosudila tek tijesni horizont u sjeni staroga oraha u samostanskom dvorištu na Gorici\, gdje je provodio dane\, mjesece i godine\, pišući i čitajući. \nTaj neopravdano zapostavljeni pisac\, koji je u franjevački red ušao s imenom fra Eugen Matić\, a u književnost sa pseudonimom Narcis Jenko\, u život je ušao višestruko hendikepiran. Rano je ostao bez oba roditelja. Kao dječaka prihvatili su ga franjevci\, koji su ga s jedanaest godina poslali u Franjevačku gimnaziju u Visoko\, a poslije četiri godine na studij teologije u Sarajevo. Kad je diplomirao\, postavljen je za nastavnika matematike u franjevačkoj gimnaziji u Visokom\, ali je već poslije dvije godine morao napustiti pedagoški rad jer ga je savladala teška bolest. Godine 1915. u Beču mu je amputirana noga\, pa je utočište našao u samostanu na Gorici\, potpuno se posvetivši književnom radu. Osjećajući da ga njegova „otpilana noga vuče k zemlji”\, kako je pisao prijatelju Gabrijelu Jurkiću\, žurio je da ostavi neki trag o sebi. A bio je svjestan da mu za njegove književne aspiracije treba mnogo više i književnoga i životnoga iskustva: \n„Sad baš čitam” – pisao je Jurkiću – „kako je Ibzen po pet – šest puta prepisivao svoja djela prije nego ih je izdao. Tako su i drugi činili. I ja bih to mogao i znam da bih tada dotjerao djelo kako sam želim – ali nada mnom visi Damoklov mač. Znaš li\, moj Gabrijele\, da se ja ne nadam iz nijedne zime živ izvući. A u meni vrije mnogo toga i pišem da sebe zabavim u dosadnim časovima\, i pišem jer pisati moram (…) I da mi nije unutarnje potrebe pisanja\, ja bih klonuo. Ja osjećam u sebi da bih mogao biti dobar književnik\, ali bih morao zdrav biti\, mnogo hodati\, mnogo gledati\, mnogo doživljavati.” \nIpak\, unatoč tom hendikepu Narcis Jenko je stvorio pripovjedačko djelo nesumnjive vrijednosti. On je bio bolji stilist od većine bosanskohercegovačkih pripovjedača prije njega. A bio je i jedan od najnačitanijih. O tome svjedoči njegov briljantni ogled o Matošu\, koji je napisao povodom Matoševe smrti 1917. godine\, kao i pronicljiv prikaz romana Put u Nebo Hermanna Bahra. O tome svjedoče mnoge usputne opaske o vlastitoj lektiri u pismima prijateljima\, posebno u prepisci sa slikarom Gabrijelom Jurkićem. (Vraćajući Jurkiću nekoliko pozajmljenih knjiga\, on uz njemački prijevod Slike Dorijana Greja primjećuje: Niko  nije tako snažno opisao grijeh kao Wilde u tom djelu\, izuzev Dostojevskog.) \nTu je erudiciju Narcis Jenko prenosio na junake svojih pripovjedaka\, koji u razgovorima citiraju Baudelairea\, pozivaju se na Fichtea\,  govore o umjetnosti\, polemiziraju o vjeri i o pravdi\, konstatiraju nemoć znanosti i seciraju vlastitu dušu. A to je njegovom pripovjedačkom svijetu dalo neku duševnost\, koja je bila nepoznata starijim bosanskim piscima. Na taj intelektualizam je upozorio još Ilija Jakovljević\, skicirajući u nekrologu njegov portret: \n„U balkanskoj Bosni jedini Europejac i onda kad piše iz narodnog života. U zemlji nekulture jedan od najkulturnijih. U zemlji još sa filozofijom narodnih poslovica i socijalističkih mudrolija\, već po načinu života\, filozof. Naravno: skolastik po strpljivosti\, u boli stojik. I opet: ne stidi se sa svoje duševne visine sići među narod.” \nTaj novi intelektualistički duh\, koji je Narcis Jenko unio u bosanskohercegovačku pripovijetku može se osjetiti već u jednoj od prvih njegovih novela pod naslovom Pod jesen (1915.). Njezin junak je mladi intelektualac Justin Pravdić koji je bio nevino optužen za ubojstvo i koji je zbog toga odležao godinu dana dok se nije utvrdilo da je nevin\, ali je na njemu ipak ostao „žig sramote”\, pa je i djevojka koju je volio od njega okrenula glavu i udala se za drugoga. Ta fabula iznesena je u formi dnevnika koji po izlasku iz zatvora piše sam junak. U tim njegovim dnevničkim zapisima miješaju se uspomene na sretne dane ljubavi\, rezignirana razmišljanja razočaranoga idealista\, slike iz svakidašnjega života\, filozofske refleksije i pripovijedanje o vlastitom slučaju. Narcis Jenko nije bio u prilici da upozna tehniku struje svijesti\, tj. način kako se „uređuje unutrašnji nered”\, pa nije ni znao kako tu „zbrku” dovesti u red. Međutim\, za povijest književnosti je ipak značajno da je Narcis Jenko među prvima u Bosni koncipirao pripovijetku u jednom konzistentnom autorefleksivnom obliku. Prije njegova Justina Pravdića nijedan junak bosanskohercegovačke pripovijetke nije imao takvu moć autorefleksije. \nA tko su bili junaci njegovih pripovjedaka? Sve odreda mladi intelektualci: jedan student filozofije\, ateist i cinik (Predodređeni)\, jedan mladi svećenik koji je izgubio „duševnu ravnotežu”\, kad su ga zanijela „dva crna žarka ženska oka” (Sumnja)\, jedan mladi književnik koji ne može naći zajednički jezik s ljudima iz svoje okoline (U času stvaranja)\, mladi kipar koji je izgubio inspiraciju\, pa se vratio u rodno mjesto (U rodnom  mjestu)\, još jedan mladi svećenik idealist koji se zbog svoje duhovnosti i tankoćutne osjećajnosti ne može prilagoditi svojim župljanima\, ogreznulim u siromaštvu i neukosti (Župnik Ninić) i dr. Svi ti mladi ljudi doživljavaju unutarnji sukob „duha” i „materije”\, ideala i prostote\, „visokih” i „niskih“ načela života. A čini se da je autor u svojim pričama zapravo reproducirao samoga sebe: vlastite sumnje\, vlastita razočarenja\, vlastite nemire. Tek kasnije on je iz toga intelektualističkog ambijenta sišao u svijet ljudskoga stradanja. Naime\, on je pred smrt pripremio knjižicu sa sedam pripovjedaka koju je\, pod naslovom Bosančice\, 1923. izdalo „Društvo sv. Jeronima” u Zagrebu. U njoj je okupio pripovijetke s ratnom tematikom\, koje redom prikazuju dubinu patnje koju je kod običnoga\, siromašnoga svijeta prouzročio rat. Bez patetičnih riječi\, u jednostavnim\, svedenim  slikama\, u prikazu ljudi koji u nijemom bolu trpe glad i tugu\,  Narcis Jenko je uspio izraziti glasni protest protiv rata kao rijetko koji bosanskohercegovački pripovjedač. \nNarcis Jenko nije bio jedan od onih tradicionalnih pripovjedača\, koji su svoje priče ispredali u jednoj nepresušnoj kreativnoj imaginaciji\, lako se suživljavajući s najneobičnijim ličnostima i najčudnijim sudbinama. On je bio bliži onim modernim prozaistima koji u svojim pričama neprestano obnavljaju i umnožavaju sebe\, svoja iskustva i svoje unutarnje svjetove. A u tome je bio među prvima u bosanskohercegovačkoj književnosti. \nZdenko Lešić / Svjetlo riječi
URL:https://kulturnihorizont.com/event/fra-eugen-matic-narcis-jenko-2-2-1889-26-7-1918/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/02/ilustracija-Gabrijel-Jurkic.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250131T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250131T220000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250129T091116Z
LAST-MODIFIED:20250129T091116Z
UID:10000071-1738353600-1738360800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:William Tell
DESCRIPTION:William Tell je epska povijesna drama iz 2024. koju je napisao i režirao Nick Hamm\, a temelji se na istoimenoj drami Friedricha Schillera. U njemu glume Claes Bang\, Connor Swindells\, Golshifteh Farahani\, Jonah Hauer–King\, Ellie Bamber\, Rafe Spall\, Emily Beecham\, Jonathan Pryce i Ben Kingsley. \nFilm je imao svoju svjetsku premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2024. 5. rujna 2024.\, a u kinima se prikazuje od 10. siječnja 2025.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/william-tell/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/475227191_939155511684432_3060788258535936552_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250131T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250131T220000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250131T113802Z
LAST-MODIFIED:20250131T113802Z
UID:10000073-1738346400-1738360800@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Noć muzeja u Tomislavgradu
DESCRIPTION:Kulturno-informativni centar u suradnji s Franjevačkim muzejom Tomislavgrad i Općinom Tomislavgrad i ove godine organizira već tradicionalnu devetu Noć muzeja\, u petak 31. siječnja 2025. godine\, od 18 do 22 sata.\n\n\nOva godina je u znaku 1100. obljetnice krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju tako da i će ovogodišnja Noć muzeja biti u tome duhu.\n\n\nManifestacija započinje Predstavljanjem programa obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju u 18:00 sati u kino-dvorani KIC-a. Predstavljanjem programa započinjemo proslavu i obilježavanje jednog od najznačajnijih događaja u povijesti hrvatskog naroda – krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju.\nNakon toga u Gradskog galeriji KIC-a bit će otvorena izložba fotografija ”Tomislav\, prvi hrvatski kralj i Duvanjsko polje. Povijest u predaji.” u suradnji s Udrugom za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak”. Autor izložbe je o. Zvonko Martić\, karmelićanin. Fotografije je snimio Jasmin Fazlagić\, umjetnički fotograf.\n\n\nO izložbi Zvonko piše sljedeće: ”Osnovna ideja vodilja u povijesnom uprizorenju krunidbe kralja Tomislava bila je u uporištu da znamo kako su se ornamenti koji se pojavljuju u arhitekturi uvijek pojavljuju i na odjevnim i uporabnim predmetima. U to je vrijeme\, 10. stoljeće\, likovna umjetnost u našim krajevima prvenstveno ornamentalna\, uglavnom nema figuracije\, a glavno obilježje likovnosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj su pleteri koji su pronađeni na crkvenom namještaju\, oltarskim pregradama\, ciborijima i nadvratnicima. Pleteri kao glavni motivi izabrani su iz dva razloga: osim što su autentično starohrvatski oni u sebi nose i simboliku ispreplitanja beskonačnog\, prolaznog i vječnog postojanja\, dok troplet simbolizira i Sveto Trojstvo kao i sadašnjost\, prošlost i budućnost. Uz pletere u izradi kraljevskih insignija i odjeće uzeti su i motivi križa i ptica. Htijući upisati lokalnu duvanjsku baštinu korišten je tzv. Duvanjski križ. Originalni križ potječe najvjerojatnije iz 6. stoljeća i pronađen je u nekropoli u Koritima na Buškom jezeru. Uz motive pletera stilizacija ovoga križa postala je središnjim motivom cijelog projekta.”\n\n\nU 19:00 sati u Franjevačkom muzeju ”fra Jozo Križić” u Tomislavgradu otvorit će se izložba “Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku”\, u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika – Split.\nO ovoj izložbi izdvajamo dio teksta: ”Utemeljenje i održavanje državnosti i identiteta u prošlosti\, kao i danas\, možda je najčešće vezano upravo za ratovanje. Tako bi ratnici igrali važnu\, možda i odlučujuću ulogu u utemeljenju hrvatske države u srednjem vijeku\, a potom i hrvatskog identiteta uopće. Njihovi su arheološki tragovi zaista brojni\, a uz to intrigantni i atraktivni jer često uz funkcionalnu zadaću imaju i onu estetsku\, dosežući čak i do umjetničkih vrijednosti.”\n\n\nZa posjete će u vremenu od 19 do 22 sata biti otvorene Džudža Džaferova džamija\, pravoslavna crkva sv. Nikole\, i spomen-bazilika sv. Nikole Tavelića kao i sve stalne postave franjevačkog muzeja.\n\n\nTakođer prigodno će biti otvorena i Duvanjska kuća u kojoj možete kupiti domaće proizvode kao i razne suvenire s temom 1100. obljetnice.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/noc-muzeja-u-tomislavgradu/
LOCATION:Kulturno-informativni centar Tomislavgrad\, Tomislavgrad
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/474934129_605600368783155_6258856858434074106_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250131T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250131T190000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250122T131129Z
LAST-MODIFIED:20250122T131129Z
UID:10000058-1738346400-1738350000@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Predstavljanje Programa obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva
DESCRIPTION:
URL:https://kulturnihorizont.com/event/predstavljanje-programa-obiljezavanja-1100-obljetnice-hrvatskog-kraljevstva/
LOCATION:Kulturno-informativni centar Tomislavgrad\, Tomislavgrad
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/20a607e6-9bfd-4263-9530-d77e149a7819.jpeg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250128
DTEND;VALUE=DATE:20250129
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250128T201056Z
LAST-MODIFIED:20250128T201056Z
UID:10000065-1738022400-1738108799@kulturnihorizont.com
SUMMARY:fra Pavao Posilović (1597. - 28. 1. 1657.)
DESCRIPTION:Pavao Posilović (Glamoč\, oko 1597. – Rama\, 28. 1. 1657.)\, je bio hrvatski franjevac\, književnik i biskup iz Bosne i Hercegovine.  \nPavao Posilović rođen je krajem 16. stoljeća u Glamoču\, Tropolje. Franjevačkom redu je pristupio u Visovcu te odlazi na studije u Italiju. Nakon diplomiranja iz filozofije i teologije vraća se u franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu. Dana 16. lipnja 1642. imenovan je za skradinskog biskupa te 7. rujna iste godine i zaređen. Glavni posvetitelj je tada bio talijanski kardinal Giovanni Battista Maria Pallotta\, a suposvetitelji Alfonso Gonzaga i Patrizio Donati. Nakon toga je bio upravitelj upražnjenih biskupija u ugarskom dijelu pod turskom vlašću. Dana 25. listopada 1655. imenovan je za duvanjskog biskupa. Kao apostolski vikar boravio je u Slavoniji. \nPavao je napisao dvije knjige bosančicom: \n\nCvijet od kriposti duhovni i tilesnije prikoristan svakomu virnomu krstjaninu koji ga šti često (Venecija\, 1647.)\nNaslađenje duhovno\, koji želi dobro živiti\, potom toga dobro umriti (Venecija\, 1639.; 1682.).\n\n 
URL:https://kulturnihorizont.com/event/fra-pavao-posilovic-1597-28-1-1657/2025-01-28/
CATEGORIES:Znamenite osobe
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/Nasledenje_duhovno-378_large.jpeg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250124T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250124T210000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250114T081916Z
LAST-MODIFIED:20250114T081934Z
UID:10000051-1737747000-1737752400@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Paddington in Peru
DESCRIPTION:Paddington in Peru je animirana avanturistička komedija iz 2024. godine koju je režirao Dougal Wilson (u svom dugometražnom redateljskom debiju) i napisali Mark Burton \, Jon Foster i James Lamont prema priči Paula Kinga \, Simona Farnabyja i Burtona. To je treći dio serijala filmova o Paddingtonu koji se temelji napričama Michaela Bonda o Paddingtonu . U filmu glume Hugh Bonneville \, Emily Mortimer \, Julie Walters \, Jim Broadbent \, Carla Tous\, Olivia Colman \, Antonio Banderas i Ben Whishaw kao glas Paddingtona. \n 
URL:https://kulturnihorizont.com/event/paddington-in-peru/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/Paddington-in-Peru.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20250124
DTEND;VALUE=DATE:20250125
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250124T191606Z
LAST-MODIFIED:20250124T191606Z
UID:10000059-1737676800-1737763199@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Obljetnica utemeljenja KUD "Rudine" Vidoši
DESCRIPTION:Ideja\, da se formira kulturno umjetničko društvo o župi Vidoši\, stara je nekoliko godina\, da bi se ozbiljnije počelo razmišljati pred Božić 2009. godine\, točnije polovica XII. Mjeseca 2009. godine.\nPrvi sastanak (inicijativa) održan je polovicom prvog mjeseca 2010. godine\, u prostorijama župne kuće u Vidošima\, na kojoj je nazočilo oko 50-ak župljana\, župnik fra Pere Kuliš i župni vikar fra Božidar Blažević.\nNa tom sastanku izabran je Inicijativni odbor (Stipe Bandov\, Josip Perković\, Magdalena Čečura\, Zoran Čečura\, Tatjana Sučić i Anđelka Mandić) koji su imali zadatak obaviti sve pripremne radnje oko formiranja KUD-a\, tj pripremiti Izbornu Skupštinu.\n\n\nIzborna Skupština je zakazana za 24.siječanj 2010. godine\, na kojoj bilo 120 osoba članova skupštine. Donošenjem Odluke o formiranju kulturno umjetničkog društva «Rudine» župa Vidoši\, i svih potrebitih akata i upravnih tijela\, započelo se prvim koracima\, a to je registracija društva i sve potrebite dokumentacije za nesmetan rad i funkcioniranje društva.\nIzbornoj Skupštini nazočili su fra Božidar Blažević i predsjednici te predstavnici kulturno umjetničkih društava iz Livna\, HKUD Dinara\, KUD Podinarije i KUD Kamešnica\, koji su zaželjeli uspješan i dug rad Društva.
URL:https://kulturnihorizont.com/event/obljetnica-utemeljenja-kud-rudine-vidosi-2/
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/461937193_3906857786262185_3694788633243909376_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250123T193000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250123T203000
DTSTAMP:20260425T183013
CREATED:20250109T190747Z
LAST-MODIFIED:20250109T190747Z
UID:10000050-1737660600-1737664200@kulturnihorizont.com
SUMMARY:Predstava "Bosanac na odmoru"
DESCRIPTION:BOSANAC NA ODMORUIz radionice najboljeg humora ovih prostora dolazi sarajevski kazališni hit -urnebesna monokomedija „Bosanac na odmoru“ u kojoj izvrsni glumac Rijad Gvozden sam igra niz uloga i zasmijava publiku do suza. \nSmijati se muci u inat popularno je u našem narodu i način kako preživljavamo teške i ponekad nemoguće trenutke. Upravo je to bit predstave Bosanac na odmoru. Rijad priča o svom odmoru na moru koji se zbog prevelikih obaveza i naporne žene Begajete pretvorio u pravu noćnu moru. Da bi to dočarao publici mora glumiti nekoliko likova. \nNa beskrajno duhovit način ispričana je u ovoj urnebesnoj monokomediji priča o odmoru koji se kroz prizmu supruga i oca pretvara u svoju suprotnost umor\, znoj i patnju. Komični konflikti supružnika zbog suvišnih krpica\,različitih interesa\,trošenja novca izaziva salve smijeha kod gledatelja. Suprug\,otac štedi svaki dinar-kunu\,na odmoru se osjeća kao na bauštelu\, gunđa\, ali izvšava obaveze. Monodrama progovara o ovisnostima čak i na plaži-ovisnost o mobitelu\, društvenim mrežama. Nema istinskog odmora i diskonetkiranja od svega i svakog. Izgubi se bosanski rahatluk i sposobnost uživanja u čistom besposličarenju\, višesatnom besciljnom kahvelenisanju. \n“Bosanac na odmoru” je nastao po motivima teksta “mora od odmora” Esmira Salihovića koji htio je na humorističan način\, kroz ispovjest supruga\, dočarati sve “muke” kroz koje prolazi porodica sa troje djece\, želeći 10-ak dana planiranih za odmor učiniti što ugodnijim. Konačni ishod je – potreba za odmorom nakon odmora. \nAdaptacija\, režija i igra: Rijad Gvozden.Produkcija GvozdenPro
URL:https://kulturnihorizont.com/event/predstava-bosanac-na-odmoru/
LOCATION:Narodno sveučilište Livno\, Livno\, Bosnia and Herzegovina
CATEGORIES:Kalendar
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kulturnihorizont.com/wp-content/uploads/2025/01/Bosanac-na-odmoru.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR